Na današnoj sjednici u Evropskom parlamentu počela je rasprava o Bosni i Hercegovini u kojoj su europarlamentarci pozvali na sankcije lideru SNSD-a Miloradu Dodiku.
Prvi se obratio izvjestitelj i euroaprlamentarac Michael Gahler, koji je podnio kratak izvještaj i naglasio da EU “mora slijediti primjer SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva i sankcionisati Milorada Dodika.”
“BiH je već sada na raskršću. Nakon godina političkog zastoja, politički dogovor od 12. juna ove godine u Briselu i najnoviji zaključci Vijeća Evropske unije simbol su predanosti evropskoj perspektivi BiH. Ne smijemo zaboraviti na izazove u budućnosti. Zemlja treba ispuniti niz reformi i ispuniti kriterije”, rekao je Gahler.
Dodao je da dva glavna izazova s kojima se suočava BiH nisu tehničke prirode već politički – secesionistički pokret entiteta RS i politički zastoj u pregovorima o reformama koje su potrebne da se zemlja uskladi s evropskim standardima.
“Došlo je do blokade državnih institucija i morali su reagovati visoki predstavnik i EU-ALTHEA. Vijeće mora slijediti primjer SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva i sankcionirati Dodika. Rekao je da je predan reformama, ali je odletio u Sankt Peterburg i sastao se s Putinom”, podvukao je Gahler.
On je istakao da povlačenje iz državnih institucija i stvaranje paralelnih entitetskih institucija predstavlja kršenje Ustava i Dejtonskog sporazuma.
“To će spriječiti bilo kakvo napredovanje prema EU. Moramo podržati ALTHEA-u i Ured visokog predstavnika u BiH. Njihove mandate treba obnoviti ili istražiti druge mogućnosti, uključujući i NATO. Izborna i ustavna reforma nije provedena unatoč velikom posredovanju SAD i EU jer ne postoji politička volja”, rekao je Gahler.
Željana Zovko, europarlamentarka iz Hrvatske, kazala je kako se ovdje raspravlja o tome “trebamo li održati dejtonsko-pariški sporazum ili ući u novu krizu”.
Dodala je da se sutra “čelnici Srba, Hrvata i Bošnjaka sastaju u Briselu.”
“Očekujem da ćemo nakon izbora u oktobru koji će biti implementirani bez dogovora o izbornom zakonu ili ući u još dublju krizu ili će to označiti nastavak dugog puta prema EU”, kazala je Zovko u kratkom obraćanju.
U oštrom izlaganju EU parlamentarac Klemen Grošelj podvukao je da je u BiH situacija kakva jeste, “a mi smo propustili priliku i kasnimo i to uveliko kako bismo odgovorili na sve prijetnje i intervencije do kojih je sada došlo iz trećih zemalja”.
“NATO je izjavio da je BiH ključna zemlja za stabilnost zapadnog Balkana i čitave Evrope, ali mi smo se na to oglušili i vodimo se vlastitim interesima i ne vidimo šta se dešava u BiH. Neki ovdje pokušavaju predstaviti BiH kao državu koja ne funkcionira, ali ona ne funkcionira zbog naše krivice jer nismo bili u stanju upravljati tom krizom. Trebali smo im dati status kandidata i pomoći im u borbi za vladavinu prava, borbu protiv korupcije, da se izdignu iznad svih prepreka i lokalnih politika koje pogoduju našim vlastitim interesima”, kazao je on.
Tineke Strik je kazala kako “Dodik ne može reći da je za pristupanje BiH Evropskoj uniji, a istovremeno podržavati Putina i pokušavati razrušiti BiH kao državu”.
“Čelnici moraju provesti hitno potrebne reforme i pretvoriti BiH u dobro funkcionirajuću multietničku državu koju građani zaslužuju – kazala je Strik.
Europarlamentarci su naglasili kako je u ovo vrijeme bitno osigurati stabilnost zapadnog Balkana te da im je potrebna sigurna i stabilna BiH. Uputili su zahtjev bh. političarima da provedu dogovoreni sporazum.