Renata Vuković iz Sarajeva oboljela je od Leomiom sarkoma, rijetkom metastazirajućeg oblika karcinoma mehkog tkiva i kostiju.
Njena agonija i borba sa bolešću, ali i sa zdravstvenim sistemom u FBiH počinje 2021. godine.
Kako Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nije imao mogućnosti da odredi dijagnozu, Vuković je upućena u Tursku gdje ljekari uspijevaju bolest stablizirati.
Pri povratku u Sarajevo Renata se obraća Fondu solidarnosti koji je pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja (ZZOR) FBiH, kako bi dobila lijek, ali je oni četiri puta odbijaju.
– Po zakonu, Fond solidarnosti svake godine listu lijekova trebao bi uskladiti sa novim lijekovima i bolestima. To godinama nisu uradili. Zato se moja bolest, kao i mnoga druga maligna oboljenja, ne nalaze na listi Fonda solidarnosti. Lijek koji mi je propisan registrovan je i ima ga, ali ne i bolest, iako u uputstvu za lijek piše da je indikovan na liječenje mog oboljenja – kazala je Vuković na današnjoj press konferenciji koju su organizirala udruženja oboljelih u FBiH koji se nalaze na listama čekanja za terapije i određene medicinske usluge.
– Teško mi je i plače mi se što su me moja država, vlada, ministarstvo zdravstva doveli u ovakvu situaciju, da ne reaguju i puštaju me da umrem. Je l’ trebam da umrem zbog lijeka – upitala je emotivno Vuković.
Renata se sama snalazi za terapiju. Lijek, kaže, nabavlja u Turskoj jer je tamo jeftiniji, plaća ga sama ili preko humanitarnih organizacija. U apotekama u FBiH ga ima, ali košta 7.000 KM.
– Nekad budem i bez lijeka pa me strah da se stanje ne pogorša, ali šta ću. Uspijevam nekako preživjeti, ali Fond solidarnosti me ubija, stavljanjem na listu smrti. Fond solidarnosti treba pomagati oboljelima i učiniti da KCUS ima uvjete za liječenje – istakla je Vuković.
Prof. dr. Timur Cerić, onkolog sa KCUS-a, kazao je da je “današnja press konferencija najbolji pokazatelj toga da smo kao društvo počeli propadati”.
– Jedna od tri ili četiri osobe u životu imat će malignu bolest, pa ako saberemo koliko nas je, možemo shvatiti koliko je to opterećenje. Maligne, kardiovaskularne i druge bolesti zahtijevaju promjenu načina organizacije službe. Tek ćemo tada moći na pravi način nositi se sa tim. Brojna su otvorena pitanja, ali i jednostavna rješenja koja se ne primjenjuju, a imamo ih u okruženju. Dovoljno je primijeniti ono što rade zemlje oko nas kao što su posebni ugovori sa farmaceutskom industrijom koja može sa istim novcem ili minimalnim dodatnim sredstvima osigurati liječenje za sve. Da bismo krenuli u tom pravcu prvo se mora donijeti politička odluka da svi moramo biti liječeni, a onda ćemo sigurno lakše doći do lijekova – pojašnjava Cerić i dodaje kako je čuo da se u Hrvatskoj od akciza 32 posto odvaja za zdravstvo, a u BiH ništa.
Naglašava kako onkološki pacijenti ne bi trebali čekati na terapiju jer to pogoršava stanje.
– Počinjanje liječenja što ranije jedan je od krucijalnih preduvjeta za optimalni tretman onkoloških pacijenata – navodi Cerić.
Prim. dr. Fikret Operta, iz Udruženja oboljelih od melanoma, pozvao je Vladu FBiH da konačno, nakon 20 godina, počne primjenjivati član 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, u kojem je navedeno da je Vlada dužna Fondu solidarnosti uplatiti isti iznos koji se prikupi iz obaveznog vida zdravstvenog osiguranja.
– Ako se, primjera radi, ove godine po osnovu doprinosa prikupilo 200 miliona KM, Vlada je trebala isti iznos uplatiti Fondu solidarnosti. Umjesto toga, oni su planirali 33,5 miliona KM plus još 10 miliona koji su dali pod našim pritiskom. U ovom trenutku Vlada FBiH duguje Federalnom zavodu milijardu i 530 miliona KM, a sa dugom od ove godine (156 miliona KM), to je ukupno milijardu i 700 miliona maraka. Insistiramo da Vlada u prijedlogu budžeta za 2024. počne poštovati Zakon o zdravstvenom osiguranju, ali i član 9. tačka 1. Zakona o izvršenju budžeta, u kojoj stoji da se vraća unutarnji dug. To znači da je krajnje vrijeme da Vlada FBiH počne vraćati dug Fondu solidarnosti. Slušamo ovih dana kako je država po osnovu PDV-a prikupila znatno više novaca nego prethodnih godina. Dakle, u ovoj državi pare nisu problem, ne treba nam novo sistemsko rješenje, jer ga imamo, samo ga treba poštovati – naglašava Operta.
Alma Serdarević-Stefanišin, predsjednica Udruženja osoba oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih bolesti Snaga u BiH, podsjetila je na nedavni sastanak sa vlastima u KS koji su ponudili rješenje.
– Zavod zdravstvenog osiguranja KS ponudio se da Fondu solidarnosti posudi 60 miliona KM. U ovom trenutku najveća odgovornost za sudbinu 1.771 pacijenta je na Fondu solidarnosti. Vidjet ćemo da li će direktorica ZZOFBiH Vlatka Martinović pretvoriti to u Fond smrti ili Fond solidarnosti gdje će se svi pacijenati liječiti jer svi imamo pravo na život i liječenje – istakla je Serdarević-Stefanišin.
Enida Glušac, predsjednica Udruženja osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa”, upitala je zašto FBiH još nema registar oboljelih?
– Nije to sveto slovo, nešto što je tako teško napraviti. Onda sam shvatila da nije stvar u tome da to nije teško napraviti i da to niko ne zna. Naravno, da imamo sposobne, kompetentne ljude koji bi to mogli uraditi. Ali nikome nije u interesu, jer ako bi se napravio registar, onda bi se znalo koliko godišnje ljudi obolijeva, koliko umire, koliko su neke terapije učinkovite. Tada bi bili primorani da više sredstava ulažu u zdravstvo i pacijente. Ovako od relativno zdravih ljudi prave invalide, hronične bolesnike, teške pacijente, osuđuju ih na smrt – kazala je Glušac.
Vlada dala 10 miliona KM, potrebno još 60
Na listama čekanja za terapije i određene medicinske usluge u FBiH trenutno je 1.771 pacijent. Kako bi se zatvorile, do kraja godine potrebno je 70 miliona KM.
Vlada FBiH krajem oktobra izdvojila je 10 miliona KM, a onda pozvala kantonalne zavode zdravstvenog osiguranja da osiguraju ostatak, odnosno 60 miliona maraka.
Do sada su predstavnici oboljelih posjetili šest kantona. Kažu kako volja kantonalnih vlasti da se pomogne postoji, ali da ih važeći propisi na nivou FBiH ograničavaju u djelovanju.
Također, pojedini kantoni zatražili su od Federalnog zavoda informaciju koliko se na listama čekanja nalazi njihovih građana. Isto su uradili i predstavnici pacijenata, neki zastupnici, ali i mediji, no Federalni zavod izbjegava da to javno kaže.
Dodajmo i to da su predstavnici pacijenata, tokom posjete Posavskom kantonu, od tamošnjih zdravstvenih vlasti saznali da oni nemaju nijednog pacijenta na listama čekanja, piše Faktor.