Inicijativa “Moja adresa: Srebrenica” uputila je Interresornoj radnoj grupi Parlamentarne skupštine BiH za izradu Izbornog zakona BiH inicijativu da razmotri dopunu i izmjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegvine i to na način da se uvrsti posebno poglavlje koje će regulisati izbore u općini Srebrenica, a što uključuje i izmjenu Statuta opĆine Srebrenica.
Između ostalog predloženo je da u sastav Skupštine općine Srebrenica ulaze dvadeset tri (23) odbornika, od kojih jedan (1) odbornik predstavlja ostale.
Odbornici bi se se birali u osnovnoj izbornoj jedinici Srebrenica, s time da nijedan od konstitutivnih naroda, ne može imati više od 11 svojih predstavnika u Skupštini općine Srebrenica.
Skupština općine Srebrenica bi birala načelnika i zamjenika načelnika općine koji ne mogu biti iz reda istog naroda. Prijedlog kandidata za načelnika i zamjenika načelnika predlagali bi klubovi odbornika iz reda Bošnjaka i Srba u Skupštini općine Srebrenica.
Načelnik općine i zamjenik načelnika bi se birali većinom glasova u koju mora biti uključena najmanje 1/3 glasova iz svakog kluba (Bošnjaka i Srba). Sve odluke Skupština općine Srebrenica donosila bi većinom glasova u koju mora biti uključeno najmanje 1/3 glasova iz svakog kluba (Bošnjaka i Srba).
Kako je istaknuto razlozi za izmjenu i dopunu Izbornog zakona BiH u vezi izbora u Srebrenici su činjenica da je izvršen genocid nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica u julu 1995. godine što je i dokazano presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Suda BiH i ostalih sudova.
Također, kako je naglašeno, razlozi su teško stanje povratnika i preživjelih žrtava genocida i njihovih porodica koji žive na području općine Srebrenica, te činjenica da je bošnjačko stanovništvo skoro potpuno biološki i politički eliminirano iz područja u kojem je počinjen genocid, a što se ogleda u svakodnevnom otežavanju kulturnog, duhovnog i ekonomskog razvoja.
Iz Inicijative “Moja adresa: Srebrenica” upozoreno je i na konstatan pritisak i diskriminaciju u svim sferama života u tom dijelu Bosne i Hercegovine, što je u gruboj suprotnosti sa osnovnim ljudskim pravima i integracijskim procesima kojima teži država BiH.