U povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Općina Novi Grad upriličila je svečanost na kojoj je otvoren park “Bosanski stećak i zastava”, koji se nalazi preko puta zgrade Općine.
Park sa dva srednjovijekovna nadgrobna spomenika – stećka, koji datiraju iz 14. i 15. stoljeća a koje je Općina u saradnji sa JU “Muzej Sarajeva” u proteklom periodu izmjestila iz trolejbuskog terminala, zaštitila ih i konzervirala, upotpunjen je sa sedam zastava BiH, koje datiraju iz različitih historijskih perioda BiH.
Zastave su u povodu Dana državnosti naše domovine podignute, i od danas su dio historijskog parka Općine Novi Grad.
“Od danas ovdje imamo i sedam zastava koje imaju svoje historijsko utemeljenje u našoj historiji i one su potvrda kontinuiteta državnosti BiH, zajedno sa ovim stećcima. Imali smo namjeru predstaviti jedan bosanski simbol trajanja, s obzirom da se taj kontinuitet često osporava”, kazao je kazao je načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, Semir Efendić.
Dodao je da su ove zastave dokaz postojanosti još od vremena stećka, koji se može smatrati kamenom temeljcem BiH.
“BiH je imala svoju autonomiju, čak i onda kada je bila u okviru većih kraljevina, carstava. Imala je svoju posebnost, svoje simbole. Neka ovaj mali park bude vizuelni podsjetnik za sve naše generacije koje žive, odrastaju ovdje u Novom Gradu i Sarajevu, neka to bude podsjetnik na njihovu historiju, da vide koje je sve faze prošla naša država kako bi mi danas obilježavali Dan državnosti”, kazao je Efendić.
Prisutnima su se obratili i bh. književnici Abdulah Sidran i Gradimir Gojer.
“Istinski sam sretan što sam prisustvovao današnjem događaju. Najpametniji ljudi svijeta složili su se u jednoj stvari da smisao čovječanstva kroz hiljade i hiljade godina nema nikakvog drugog smisla osim onog kojeg mu daje kultura. U tom svjetlu, ako gledamo šta smo mi danas učinili, šta je učinila ekipa načelnika Efendića, to spada u visokorazvijenu svijest o tome da bez svijesti o kulturi nema svijesti o postojanju, bez svijesti o tome da smo bića kulture nismo nikakva bića, idemo u red neke druge žive vrste, ali se čovjekom koji misli ne možemo zvati”, riječi su akademika Sidrana.
Bh. pisac, reditelj i teatrolog Gradimir Gojer, kazao je da je njegovanje bosanske kulture i tradicije, kao i njegovanje svake kulture i tradicije pitanje kontinuiteta.
“Ovo što je danas uradio načelnik Općine Novi Grad stavljajući stećak i zastave iz historije države BiH u jedan predivan ambijent je ne samo doprinos tom kontinuitetu, nego održavanje kontinuiteta, poklonjenje državi BiH. To je način da mladi kroz ovakve parkove stiču znanje da imaju historiju i da im je ona osigurana”, kazao je Gojer.
Istraživanje o bh. zastavi kroz historiju koja je dokaz kontinuiteta BiH, još od vremena Kraljevine BiH, ali i XX stoljeća uradio je mr. historije Ervin Klepo. On je istakao da je njegov zadatak bio identificirati i hronološki posložiti najvažnija državna znamenja BiH.
“Slobodno mogu reći da pred vama stoji jedna sažeta historija BiH od 14. do konca 20. stoljeća kroz prizmu njenih simbola. Naročito sam ponosan što smo uspjeli ući u trag izgledu zastave srednjovjekovne bosanske države iz vremena njenih banova, od druge/treće decenije 14. stoljeća, pa do 1377. godine”, kazao je.
Druga zastava je zastava koju su koristili bosanski kraljevi, od 1377-1463. godine, kao i zastavu pokreta za autonomiju, dva pokreta koja su još tada, u okolnostima borbe protiv vrhovne vlasti Osmanskog carstva željela da izbore bosansku autonomiju.
“Tu zastavu koristio je i pokret za otpor Austro-ugarskoj okupaciji 1878. godine, nakon što je Bosna Berlinskim kongresom predata na upravu ovoj srednjeevropskoj monarhiji, zastava BiH iz Austro-ugarskog perioda, zastava narodne i socijalističke Republike BiH iz perioda 1945-1992., čuvena bosanskohercegovačka zastava nastala u okolnostima bosanske državnosti i njene državne samostalnosti i aktuelna zastava BiH, i sa kojom se država BiH danas identificira”, kazao je Klepo.
Napomenuo je da je u okviru Elaborata uradio i identifikaciju devet najznačajnijih bh. grbova kroz njenu prošlost, te da su grbovi najčešće bili temelj za ustanovljavanje forme zastave.