Hoće li Srednjobosanski kanton koji prednjači po broju mini hidrocentrala zaustaviti njihovu gradnju, zavisi od Prostornog plana kantona čija je procedura usvajanja u toku. No, da se borba građana protiv vlastitog sistema i dalje nastavlja potvrđuju i zahtjevi sve više lokalnih zajednica, da se centrale brišu iz prostornih planova.
Gotovo četiri godine traje pravna borba. Žene Kruščice protiv gradnje dvije mini hidrocentrale na njihovoj rijeci. Kraj se ne nazire jer su Prostornim planom ovi objekti ponovo predviđeni.
„Mi smo u ovom čitavom procesu i grčevitoj borbi oborili nelegalno izdate dozvole, ali na Kantonalnom sudu u Travniku nismo dobili presude za koncesione ugovore. Ugovori koji su izdati od strane kantona su otišli na reviziju na viši Sud u Sarajevo“, kaže Maida Bilal, predsjednica Udruženja Eko Bistrica, Kruščica.
Stoga je lokalno eko udruženje inicijativu za formalnu zaštitu rijeke Kruščice predalo nadležnim u Općini Vitez, jer kažu, po zakonu to je posljednja instanca. Mini hidrocentrale na svom prostoru ne želi ni lokalna vlast, što potvrđuje jednoglasna odluka vijećnika.
„Jasno je da je nekad MZ Kruščica dala saglasnost po tadašnjim važećim zakonima za izgradnju MHE, al’ ovdje je konkretno uvažena činjenica da je došlo do promjene unutar Mjesne zajednice. Očekivati je u daljnoj proceduri da će kako je već propisano zakonom uzet se u obzir taj stav“, tvrdi Boris Marjanović, načelnik Općine Vitez.
Odluka je još jedna u nizu pobjeda, tvrde mještani koji poručuju da od borbe za svoju rijeku neće odustati.
„To je samo interes pojedinaca, a lokalna zajednica, građanin od toga nema ništa. Borili smo se, bili smo uporni bez obzira nije neka prijetnja na ishod O.V. ne bi se napravile“, izjavio je Rajif Hurem, mještanin Kruščice.
Koliko vlast drži do vlastitih građana, i hoće li pored 40 postojećih na ovom kantonu biti još 38 novih, odluku će donijeti Vlada, a potvrditi zastupnici u Kantonalnoj skupštini. Ukoliko se to desi, borba se nastavlja.
