Međutim, kako saznajemo, podaci o novorođenoj djeci nisu relevantni, jer su u mnogim slučajevima njihovi roditelji prijavljeni u Srebrenici, a žive u Federaciji BiH i Srbiji. Naime, porodilište koje je radilo prije rata više ne postoji te se djeca upisuju u mjestima rođenja. Zbog toga je teško utvrditi stvarni broj novorođene djece u ovoj općini. Općinskim budžetom za pomoć porodiljama predviđeno je 5.000 maraka.
U srebreničkom Domu zdravlja nema porodilišta pa se trudnice s urednim uputnicama šalju, po njihovoj želji, u Zvornik, Tuzlu, Sarajevo, Loznicu, Bajinu Baštu i Užice u Srbiji. Hitni porođaji obavljaju se u Ljuboviji ili najbližem porodilištu.
I prije rata žene su se porađale u svojim kućama i van ovog grada. Nakon rođenja djece, roditelji su ih upisivali u matične knjige mjesta rođenja, pa su nakon rata imali dosta problema u vezi s dobivanjem ličnih isprava. Ta praksa prekinuta je početkom 1980. godine, kada je, zahvaljujući Općini i doktoru Sabitu Begiću, ovdašnji dom zdravlja dobio savremeno porodilište.
Prijeratna situacija
Dr. Sabit Begić, prijeratni dugogodišnji direktor Doma zdravlja u Srebrenici, za „Avaz“ kaže da su u moderno opremljenom objektu bili otvoreni ginekološki odjel i porodilište te je radilo troje specijalista ginekologije.
Kaže da je osamdesetih godina prošlog stoljeća prekinuta praksa porođaja van srebreničke općine, a pamti da je u 1989. godini u tom porodilištu rođeno 98 djece.