U javnosti već danima traje polemika povodom iznenadne odluke Vlade Federacije BiH o minimalnoj plaći, donesenoj prije Nove godine.
Odluka je naišla na brojne kritike, prvenstveno jer je donesena bez fiskalne reforme koja bi podrazumijevala smanjenje nameta poslodavcima, a većina analitičara slaže se u predviđanjima da bi mogla biti dovedena u pitanje ekonomske stabilnosti entiteta.
Na društvenim mrežama oglasio se i Nedžad Gušić, magistar ekonomskih nauka i bivši član uprave BBI-a.
– Nedavno sam pročitao retoričko postavljeno pitanje u vidu ankete kojom su pratitelji društvenih mreža pozvani da glasaju za najgoru Vladu FBiH u historiji. Ponuđene opcije se odnose na mandat Vlade Nermina Nikšića od 2011. do 2015. ili mandat Vlade Nermina Nikšića od 2022. do danas. Za svakoga sa stupnjem ekonomske pismenosti ili minimalnim radnim stažom u realnom sektoru ovo je vrlo teško pitanje. Teška pitanja nisu ona na koja nemamo odgovor, već ona pitanja na koja je bio kakav odgovor tačan i netačan, istovremeno – započeo je Gušić, te dodao:
– U posljednja tri mjeseca imamo tri odluke koje će prema mišljenju stručnih ljudi, poduzetnika, udruženja poslodavaca, vlasnika malih biznisa i općenito javnosti, imati nesagledive posljedice po ekonomiju FBiH u narednom periodu, koje će biti nemoguće sanirati – naveo je Gušić.
Potom je analizirana svaka od navedenih odluka:
– Neradna nedjelja – odluka donesena bez analize i cilja, izvjesno donosi gubitak FBiH više od 200 milijuna KM godišnje. Ovdje pričamo samo o budžetu, a ne i negativnim posljedicama na poslovanje tvrtki čiji su poslovni modeli bazirani na prihodima koje generiraju vikendom, posebno nedjeljom kada njihovi kupci, potrošači ne rade.
Danas vlasnici i uposlenici tih firmi, kroz izloge svojih zatvorenih radnji gledaju kolone vozila njihovih kupaca kako idu prema Istočnom Sarajevu u RS-u. Bilo je bezbroj drugih načina da ovakva odluka bude bezbolna ili manje bolna.
– Vjerujući da neradna nedjelja neće uništiti ekonomiju FBiH do kraja, jedna od najljepših čestitika za “najluđu noć”, dolazi u vidu minimalca od neto 1.000 KM bez smanjenja stope doprinosa. Efekti ove odluke procjenjuju se na gubitak 30.000 radnih mjesta, lančano i nekotrolisano poskupljenje, ubrzano propadanje malih poduzeća i otpuštanje radnika.
Naravno, poruka stranim i domaćim investitorima, koji su pokušali iznijeti argumente i obrazložiti negativne efekte ovakve odluke na svoje poslovanje, bila je da idu u “banana” državu. Toliko o dijalogu sa poslovnom zajednicom.
Prije dvadeset i pet godina, na fakultetu u SAD-u učili smo primjere “MAC” – Material Adverse Change, kao ključnog rizika koji može nastupiti u poslovanju. Primjer je kada uvedeš zakonske promjene u toku poslovne suradnje, koje imaju negativne učinke na ekonomiju. Npr. povećaš preko noći minimalac, bez smanjenja stope doprinosa, a tvrtka ima ugovorene fiksne cijene sa kupcem, pa zbog minimalca gube u potpunosti konkurentnost tj. propadaju.
Ne uče se ove stvari na sumnjivim fakultetima koji izgledaju kao autobuske stanice u kasabama, pa ćemo zbog toga platiti cijenu svi.
Bez ove “ludorije” imamo smanjenje izvoza za 500 milijuna eura, povećanje troškova energenata i naravno nijednu smislenu mjeru da se ekonomija zaštiti.
– Čitamo informacije o diskontu Vlade FBiH i prodaji potraživanja u iznosu većem od 100 milijuna KM poslovnim bankama, uz diskont više od 20 posto. Kako i iz kojeg se tačno razloga Vlada FBiH odriče naplate od javnih poduzeća kroz budući period, zarad instant naplate umanjenog iznosa odmah, ostaje da se vidi?
Vratimo se teška pitanja, i ponudimo još malo izbora: Koja je najgora odluka Vlade FBiH u historiji?
a) Neradna nedelja
b) Minimalac 1.743 KM
c) “Crni petak” diskont potraživanja
Slobodno glasajte, pitanje jeste teško, a kao što rekoh, na teška pitanja nema točnog ili netačnog odgovora, svi odgovori na ova pitanja su tačni i netačni u isto vrijeme.
Zbog ovakvih poteza gube se izbori, pa je pitanje dana kada će se pozicije političkih subjekta početi ograđivati od ovih i sličnih poteza.
Gube se izbori, a ostaje pitanje gubi li se i država? – zaključuje Gušić.