Na području Tuzle i Živinica proglašena je epidemija morbila, a od 1. januara do danas je registrirano 48 slučajeva. Riječ je o djeci koju roditelji nisu podvrgli vakcinaciji MRP vakcinom, a epidemiološku situaciju dodatno usložnjava i pojava pertusisa, odnosno velikog kašlja kod 13 mališana.
Od početka ove godine do danas u Tuzlanskom kantonu je evidentirano 48 slučajeva morbila, poznatijih kao ospice ili krzamak, a najviše njih je zabilježeno u Živinicama i potom u Tuzli. Upravo zbog toga, u ova dva grada je proglašena epidemija, a koju su, prema tvrdnjama nadležnih izazvali antivakseri, što je zvanično potvrđeno iz Zavoda za javno zdravstvo TK i Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli.
Naime, kod svih slučajeva dijagnosticiranih morbila je utvrđeno da osobe nisu vakcinisane MRP vakcinom, a potpuno ista situacija je i s velikim kašljem, koji je aktivan kod 13 djece.
“Morbile mene nisu iznenadile, s obzirom na prilično nisku pokrivenost dvjema dozama MRP vakcine kod djece obveznika. Naime, u TK pokrivenost prvom dozom djece starosti od godinu dana iznosi 62 posto, a isto toliko je primilo i drugu dozu u šestoj godini života. Mi imamo grupu roditelja, čiju veličinu ne znamo, a koji smatraju da nije potrebno njihovu djecu vakcinisati jer im ništa ne može biti te daju prednost bolesti. To je pogrešan stav”, kazao je epidemiolog iz Zavoda za javno zdravstvo TK Blaško Topalović.
Prema statističkim podacima, svake godine u Tuzlanskom kantonu više od 1.300 djece ne bude vakcinisano MRP vakcinom i svi oni potencijalno mogu biti zaraženi morbilama koje sa sobom nose različite kliničke slike.
“Dinamika nadomještanja propuštenih doza nije sustigla da vakcinišemo svu djecu, a koju smo propustili unazad pet godina. Mi smo epidemiju morbila imali i 2015. godine, što na pokazuje da se one kao takve periodično pojavljuju kada se dostigne kritična masa nevakcinisane djece”, dodaje Topalović.
U Klinici za zarazne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli od nove godine do danas bilo je hospitalizirano 29 osoba sa potvrđenim morbilama, raznih uzrasta.
“To su uglavnom bila djeca u dobi od godinu dana i više, a najviše ih je bilo iz Živinica i to 25. Svi oni su uglavnom bili u vrtiću, tako da se bolest širila među njima, a niko od njih nije bio vakcinisan. Majkama sam postavljala pitanja zbog čega, a odgovarale su da ne vjeruju vakcinama. Vakcinaciju i dalje ne žele, a od njih sam dobijala pitanja da li će njihova djeca sada imati imunitet, ukoliko prebole bolest”, navodi načelnica Klinike za zarazne bolesti Rahima Jahić.
U tuzlanskom kliničkom centru hospitalizirana su djeca sa težim kliničkim slikama. U bolničkim krevetima trenutno je troje bolesnika, a jučer ih je petero otpušteno iz klinike.
“Morbile su veoma kontagiozna bolest koja se prenosi kapljičnim putem, inkubacija traje od sedam do 14 dana, a kliničku sliku uglavnom prate povišena tjelesna temperatura, curenje iz nosa, proliv i povraćanje, grlobolja, kašalj i osip koji kreće od lica prema vratu i dalje se spušta na grudni koš, trbuh i ekstremitete. Također, djeca bivaju natečena sa veoma iniciranim konjuktivama, a među komplikacijama se pojavljuju upala pluća i srednjeg uha uz neke teže oblike”, pojašnjava Jahić.
Ministrica zdravstva TK Dušanka Bećirović navodi da je jučer na zahtjev Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo dana saglasnost na proglašenje epidemije morbila u Tuzli i Živinicama.
“Kao ministrica, ali i doktorica koja je radila u ordinaciji, molila bih sve roditelje da vakcinišu svoju djecu. Vakcinacija nam je jedini izlaz iz ovih problema, a koji mogu biti nesagledivi”, potcrtava Bećirović.
S druge strane, prvi slučaj pertusisa u Tuzlanskom kantonu je registriran krajem oktobra, a situacija je danas znatno složenija jer je veliki kašalj od 15. januara do danas ustanovljen kod čak 13 djece. Svima njima također je zajedničko to da nisu vakcinisani. Pokrivenost sa tri doze petovalentnom vakcinom u Tuzlanskom kantonu iznosi 73 posto.
“U interesu djece mi smo donijeli odluku o otvaranju infektivnog odjeljenja za pertusis u Klinici za dječije bolesti. Trenutno imamo hospitalizirano 13 pacijenata, riječ je o nevakcinisanoj djeci sa teškim kliničkim slikama. Liječenje traje između 15 i 21 dan jer pertusis ostavlja posljedice na dišne puteve i takva djeca kasnije mogu imati hronične alergijske astme, bronhitise, laringitise i slično. Nažalost, taj broj raste i on će u danima vikenda biti znatno veći”, kazala je načelnica Klinike za dječije bolesti Lejla Osmančević.
Pored morbila i velikog kašlja, epidemiološka situacija u Tuzlanskom kantonu se usložnjava i u pogledu pojave influence, koronavirusa te respiratornog sincicijskog virusa. Iz tuzlanskog UKC-a su naveli da u ovom trenutku raspolažu dovoljnim brojem testova kojima se dijagnosticira spomenutih pet vrsta oboljenja, kao i lijekovima kojima se oni tretiraju.
“Situacija je složena jer u svim slučajevima može doći do preklapanja kliničke slike, tako da u samom početku oboljenja se pojavljuju opći simptomi bolesti. To su povišena tjelesna temperatura, mučnina, gađenje i povraćanje te je teško raspoznati o kojem se obljenju radi. Zbog toga smo uveli obavezu testiranja na svih pet komponenti djece koja se jave u pedijatrijsku kliniku, kako bismo ih adekvatno razvrstali i liječili još u početnoj fazi”, kazao je pomoćnik direktora UKC-a Tuzla za nastavu i naučno-istraživački rad Ervin Alibegović.
Za siguran kolektivni imunitet u našoj zemlji je potrebno da 95 posto stanovništva bude vakcinisano obaveznim vakcinama. Inače, vakcine koje se daju konkretno protiv morbila i velikog kašlja se nalaze u programu obaveznih imunizacija na osnovu naredbe, a za njihovo neprimjenjivanje zadužene su inspekcije. U tom kontekstu zdravstveni radnici ukazuju na važnost provjere vakcinalnih kartona koji mora imati svaka osoba.