HDZ se umilio krajnjoj desnici i uveo je u vladu, piše Politico u svojoj analizi postizbornih dogovora u Hrvatskoj. Posebno su se osvrnuli na Domovinski pokret koji ocjenjuju radikalno desnom strankom koja bi mogla promijeniti ideološki smjer kretanja zemlje.
Od optužbi za poricanje ratnih zločina do korištenja pokliča iz doba nacizma, članovi Domovinskog pokreta bili su u središtu brojnih krajnje desničarskih kontroverzi, navodi Politico.
Nakon što su HDZ i DP dogovorili potrebnih 76 potpisa za formiranje parlamentarne većine, a kasnije i nove vlade, Politico zaključuje kako će u novu hrvatsku vladu ući krajnja desnica.
Domovinski pokret osnovao je nacionalistički pjevač Miroslav Škoro 2020. godine kako bi pružio “domoljubnu” i krajnje desnu alternativu HDZ-u, najmoćnijoj stranci u Hrvatskoj, koja je pod Plenkovićem doživjela veliko restrukturiranje, analiziraju.
“Plenković je uložio značajan napor da izbaci i neutralizira krajnje desničare iz HDZ-a, ali sada su oni koji su bili vezani uz HDZ dio Domovinskog pokreta, a dio njih je i prešao direktno iz HDZ-a u DP”, rekao je za Politico povjesničar Hrvoje Klasić.
Škoro je u međuvremenu izbačen iz stranke, a dok DP-ovci tvrde da su ublažili pristup pojedinim temama, stranka ostaje sinonim za tvrdokorne konzervativne ideje. “Puno birača koji su podržavali HDZ sada glasaju za Domovinski pokret. Kad bi se, recimo, Plenković smijenio i u HDZ vratio netko desniji, onda bi Domovinski pokret potpuno izgubio podršku”, rekao je Klasić.
Plenković se kao i talijanska premijerka Giorgia Meloni nakon izbora u travnju stavio na kandidatsku listu svog HDZ-a za europske izbore u lipnju, navodno kako bi prikupio podršku stranci. No, strahuje se da bi Plenković mogao prihvatiti neku funkciju u Bruxellesu nakon izbora u lipnju, čime bi hrvatska politika ostala bez njegovog umjerenijeg vođenja i bila prepuštena desnici, analiziraju u Politicu.
Politico prepoznaje kako glavna potpora Domovinskom pokretu dolazi iz istočne Hrvatske, s područja Slavonije i grada Vukovara, mjesta koja su bila teško pogođena Domovinskim ratom 1991.-1995. “Njihova biračka baza je doživjela značajne traume tijekom rata i lokalno stanovništvo se još uvijek nije u potpunosti suočilo s prošlošću”, rekao je Klasić.
To je, zajedno s povijesnim revizionizmom, tekućim raspravama koje će DP vjerojatno iskoristiti, izazvalo zabrinutost među određenim segmentima stanovništva u vezi s novom koalicijom.
“Domovinski pokret rado koristi određene sentimente u Hrvatskoj u svoju korist kada govori o povijesti i ratu, te želi snažniji utjecaj Katoličke crkve, tradicionalnih obiteljskih vrijednosti, a protive se pravima LGBT osoba i pobačaju”, zaključio je Klasić.
Spomenuli i izborni zakon
Mnogi su se na ljevici nadali da će predsjednik RH Zoran Milanović, čija je Socijaldemokratska partija (SDP) bila drugoplasirana na izborima, uspjeti sklopiti koaliciju i zbaciti HDZ s vlasti, no to se nije dogodilo. Ostatak stranaka ušlih u parlament nisu uspjeli formirati većinu nasuprot HDZ-u, a DP će odlaskom u krilo HDZ-u ući u novu hrvatsku vladu.
Politico zaključuje kako je u Hrvatskoj problematičan i izborni zakon. Spominju sve više pritužbi da način na koji su u Hrvatskoj formirane izborne jedinice, kao i sustav dodjele više mjesta većim strankama kako bi se smanjila politička fragmentiranost, daje nepravednu prednost strankama desnice i krajnje desnice.