Jedan od najvažnijih segmenata u našem društvu grca u dugovima i još dugo će ako se vlasti ne probude. Zdravstvo nam je na koljenima i bori se sa dugovima koji dostižu više od dvije milijarde maraka, tvrde u Ljekarskoj komori FBiH . Strategije za reformu i za rješavanje problema nema, doktori su sve češće na ulicama.
Stanje zdravstvenog sektora u Bosni i Hercegovini je u lošem stanju. Da bi se ono popravilo potreban je ozbiljan pristup vlasti u rješavanju nagomilanih problema. No na zahtjeve sindikata, vlast se oglušuje. Zbog toga, umjesto na sastancima, zdravstveni radnici svoja prava većinom traže na ulici. Tako će biti i sutra u Mostaru na protestnoj šetnji, koja će prethoditi početku generalnog štrajka, piše N1.
“Zbog tog lošeg i neorganiziranog finansiranja ostale su posljedice i reperkusije na same radnike. Tako mi sad imamo situaciju, kada govorimo o HNŽ i o liječnicima, njima plaće već deset godina nisu promijenjene zbog nedostatka novca i drugih problema. Ovo se nije dogodilo ni u jednoj drugoj županiji, oni već odavno imaju povećanja, i sada novi val povećanja. I počevši od tog glavnog problema spuštajući se sve do pacijenta – vidljive su posljedice”, tvrdi Kristina Bevanda, predsjednica Strukovnog sindikata ljekara medicine i stomatologije HNK.
Krajem prošle godine dugovi su premašili cifru od 450 miliona maraka, a samo rijetke ustanove posluju bez dugova. Trenutno najveći dužnici u BiH su SBK Mostar i KC RS, zajedno su dužni oko 130 miliona maraka.
Ipak ima i onih koji tvrde da su ukupna dugovanja u Bosni i Hercegovini mnogo veća. Interni i eksterni dugovi zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini kreću se do dvije milijarde maraka, tvrde u Ljekasrkoj komori FBiH.
“Prema mojim informacijama dug zdravstvenog sistema iznosi nešto više od 2 milijarde maraka. U čemu mislim da prednjači Federacije sa nekih milijardu i dvjesto, a dok je Republika Srpska negdje oko milijardu ili milijardu i sto. Dakle, ako nastavimo sa ovakvim načinom finansiranja zdravstveni sistem, ako ostane ovakav mehanizam, svako saniranje duga generirat će novi dug iz prostog jer mehanizam koji se finansira nije dobar”, ocjenjuje Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH.
Jedan od velikih dužnika pred kraj prošle godine bio je i UKCS, a menadžment tvrdi da je ova institucija vratila više od 80 miliona KM dugova. Ipak direktorica ove ustanove priznaje da bi stanje moralo biti bolje jer ima dovoljno sredstava, ali da manjka strategije.
“U Bosni i Hercegovini uopće ne postoji centralni registar zdravstvenih uposlenika. Mi bi u svakom trenutku morali znati ko od naših kolega je koje specijalnosti, koje subspecijalnosti. Ko ima koliko godina, kad je biološki otpliv tih kadrova, kad mi moramo primiti i na koje specijalizacije. Dakle potpuni nedostatak strategije u zdravstvenom sistemu. Nije ono što treba da sluša politika, prvo mi moramo da da pospremimo svoje redove”, poručuje Sebija Izetbegović, generalna direktorica UKCS-a.
A vlast se hvali kako ulaže u opremanje bolnica, rekonstrukciju starih i pravljenje novih bolničkih objekata. Kažu, nabavljamo sanitetska vozila, savremenu opremu.
“I zato kada nas poredite sa nekim cijenama, onda bih vas molio samo da kažete šta sadrži jedna bolnica, kako je opremljena, šta je urađeno, šta će sve biti. Onda možete da poredite, a ne da poredite ovlaš”, kaže Dragan Bogdanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.
U RS bi ova i naredne godine trebale biti godine izgradnje odnosno rekonstrukcije bolničkih objekata. Tako bi prema riječima Milorada Dodika šest velikih objekata trebalo biti izgrađeno ili obnovljeno. Za FBiH nema najava da li se planiraju slični projekti. Ono što predstavlja još uvijek gorući problem, jesu dugovi, za koje za sada ne postoje konkretna rješenja.