Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je diskriminaciju i, zbog neustavnosti, ukinuo je odredbu Zakona o PIO FFiH kojom je pravo na naknadu pogrebnih troškova u slučaju smrti koprisnika penzije Zavoda PIO FBiH uvjetovano time da je korisnik imao prebivalište na teritoriji FBiH ili Brčko distrikta.
To znači da pravo na pogrebninu od sada ima član porodice preminulog penzionera koji je stanovao na teritoriji RS-a.
Ustavni sud BiH je ovom svojom odlukom, objavljenom prije nekoliko dana u Službenom listu BiH, ukinuo i sličnu odredbu Pravilnika o naknadi pogrebih troškova u slučaju smrtni korisnika penzije.
– Odlučujući o zahtjevu Kantonalnog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti člana 147. stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i člana 2. stav 3. Pravilnika o naknadi pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika penzije, utvrđuje se da član 147. stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u dijelu u kojem je propisano „s prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine“ te član 2. stav 3. Pravilnika o naknadi pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika penzije, nisu u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda – navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH.
Kantonalni sud u Sarajevu se obratio Ustavnom sudu nakon postupka kojeg je pokrenula supruga preminulog korisnika penzije Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a koji je u trenutku smrti imao prijavljeno prebivalište u Republici Srpskoj.
Vlada FBiH je, tokom postupka pred Ustavnom sudom BiH, pojasnila da su se opredijelili pogrebninu vezati za prebivalište radi zaštite finansijske stabilnosti Federacije BiH, stabilnosti nosioca osiguranja, stabilnosti isplate penzija te ekonomske stabilnosti uopće.
– Taj legitiman interes je, kako je navedeno, posebno bio izražen u slučajevima ostvarivanja tzv. srazmjerne penzije između entiteta FBiH i RS jer se radi o desecima hiljada osoba koje ostvaruju pravo na dvije penzije, tj. dio iz FBiH i dio iz RS-a, pri čemu je u većini tih slučajeva veći dio staža bio ostvaren u RS-u, a svega nekoliko mjeseci u FBiH.
Prema ocjeni Vlade FBiH, ukoliko se pravo na pogrebninu ne bi vezalo za prebivalište, onda bi u slučaju smrti korisnika srazmjerne penzije bila data mogućnost izbora članu porodice preminulog korisnika gdje će to pravo ostvarivati, ali ne postoji niti jedan kriterij ili podzakonski akt koji bi odredio ko će od nosilaca osiguranja isplatiti tu naknadu – obrazložila je Vlada FBiH, piše u odluci Ustavnog suda.
Nadalje su iz Vlade istakli da je visina prosječne penzije kriterij po kojem se utvrđuje visina naknade pogrebnih troškova, a kako je u FBiH prosječna penzija znatno veća nego u RS-u, jasno je da bi svi zahtjevi bili upućivani Zavodu PIO FBiH, a ne Fondu PIO RS-a.
– Osim toga, (Vlada) smatra da postoji mogućnost zloupotreba jer bi članovi porodice preminulog korisnika mogli naknadu pogrebnih troškova zahtijevati u oba entiteta, što bi bilo teško spriječiti jer su nosioci osiguranja u entitetima potpuno autonomni – piše u odluci.
Odlučujući o svemu tome, Ustavni sud BiH je zaključio da je ovaj različit tretman zasnovan na legitimnom cilju koji se ogleda u potrebi zaštite stabilnosti penzijskog sistema.
Međutim, Ustavni sud je istakao da su, i pored nesporne činjenice da postoji velik broj srazmjernih penzija, izgledne situacije u kojima postoje korisnici penzija koji su svoje pravo na penziju u cijelosti ostvarili kod Zavoda PIO FBiH, a njihovo posljednje prebivalište je u RS-u.
– U takvim pravnim i faktičkim situacijama njihovi nasljednici, odnosno članovi uže porodice neće biti u mogućnosti da ostvare pravo na tu naknadu pod jednakim uvjetima kao i članovi uže porodice preminulih korisnika koji su imali posljednje prebivalište u FBiH odnosno u Brčko distriktu BiH. Naročito je moguće da zbog takvog svog statusa to pravo neće biti u mogućnosti da ostvare ni u RS-u jer nisu bili korisnici penzije – naglasili su iz Ustavnog suda BiH.
Dodali su da je dužnost javnih vlasti da uspostave jasne kriterije za određivanje kome će biti isplaćivana ta naknada, bez dovođenja bilo koje grupe u neravnopravan položaj.
I Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH je prije nekoliko godina dala preporuku Vladi FBiH, ukazujući upravo na ovu diskriminatornu odredbu.