Jedno od ključnih državnih pitanja koje čeka rasplet je i ono o državnoj imovini. I čini se da je to pitanje jedno od najvećih testova kako za vlast, tako i za opoziciju, a posebno za visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Godinama vlast iz entiteta Republika Srpska traži državnu imovinu u svom gruntu, a prvi čovjek politike iz RS-a sada i ucjenjuje. Pa tako poručuje da će proglasiti nezavisnost ukoliko ne dobije imovinu. U međuvremenu je OHR formirao radnu grupu od članova iz oba entiteta, koji trebaju donijeti preporuke za rješavanje tog pitanja.
Iako OHR nikada nije saopćio imena tih eksperata, određena imena su odavno procurila u javnost. S tim u vezi OHR j epokrenuo i kampanju u kojoj pokušava objasniti da je rješenje ovog pitanja neminovnost te da će će država profitirati.
S druge strane je opravdana bojazanost da će država oslabiti, odnosno prebacivanjem određene imovine na entitetski nivo izgubiti dio integriteta i suvereniteta.
Spomenuta radna grupa se već mjesecima sastaje i pokušava usaglasiti određene smjernce. Nezvanično saznajemo da članovi radne grupe iz RS-a i nisu baš redovni na sastancima. U konačnici, po formulisanju preporuka OHR bi konačni prijedlog trebao dostaviti Parlamentu BiH na usvajanje.
I tu dolazimo do kulminacije. Prema do sada poznatim stavovima iz RS-a, ali i FBiH šanse da se zakon usvoji su minimalne. A prema svemu sudeći prijedlog bi trebao ići u prilog tome da se određena, neperspektivna imovina prebaci na entitetsko vlasništvo, ali bi država i dalje imala svoju imovinu. A zbog težine same odluke male su šanse da se u parlamentu pronađe rješenje.
Tu dolazimo do opcije, koja nije neizvodiva, da Schmidt nametne takav zakon. A nametanje zakona o državnoj imovini za sobom nosi brojne posljedice, barem ako je suditi prema dosadašnjim političkim stavovima. Stoga se postavlja pitanje ima li Schmidt plan. Šta ako parlament odbije usvojiti zakona o državnoj imovini? Da li će sve ostati status quo ili će krenuti u nametanje zakona? Ima li plan za eventualne poteze iz RS-a?