Usvojen je Budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu po hitnom postupku na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH). Za Budžet je glasalo osam delegata, protiv je bilo pet, a suzdržana su bila dva.
Prije rasprave o bužetu sedam delegate je bilo protiv hitne procedure, uglavnom iz opozicionih stranaka navodeći, između ostalog, da su predloženi dokument dobili neposredno prije početka sjednice, te da nemaju mogućnost da ga eventualno poprave.
Podsjećamo, Predstavnički dom PSBiH jučer je, po hitnom postupku, usvojio taj dokument, uz zaključak da ga upute Domu naroda da ga razmatra također po hitnom postupku.
Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2023. godinu iznose 1.315.400.000 KM, što je povećanje za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu. Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu 1.020.500.000,00 KM i povećani su za oko 155 miliona KM ili 18 posto u odnosu na prošlogodišnji. Ostali izvori finansiranja su neporezni prihodi institucija BiH u iznosu 152.118.000,00 KM, namjenska sredstva za finansiranje institucija BiH u iznosu 692.000,00 KM, preneseni višak sredstava iz prethodne godine u iznosu 141.100.000,00 KM i primici od prodaje stalnih sredstava u iznosu 990.000,00 KM.
Servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.245.966.362,00 KM, što je povećanje za 426.777.243,00 KM u odnosu na budžet iz prethodne godine. Tako ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga BiH u budžetu za 2023. godinu iznose 2.561.366.362,00 KM i veći su za 668.577.243,00 KM u odnosu na 2022. godinu.
Ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija (SNSD) obrazložio je Zakon o budžetu institucija BiH ističući da osnovica obračuna plata za sve po zakonu mora biti jedinstvena jer nju utvrđuje Vijeće ministara.
“Ovaj budžet će omogućiti nesmetano funkcionisanje institucija BiH. To je najvažnija stvar svakog budžeta koji upravo to treba da omogući. Druga stvar, ovaj budžet značajno poboljšava materijalni položaj zaposlenih u BiH. Prošle godine smo napravili izmjene zakonskih rješenja koji je omogućio rast koeficijenata od skoro 25 posto. Sa ovom korekcijom, to će donijeti još dodatnih 16 posto. Zato mislim da je vrlo važno da usvojimo budžet”, kazao je Tegeltija.
Predsjedvajajući Doma naroda BiH Nikola Špirić (SNSD) zamolio je da se budžet usvoji po hitnoj proceduri jer sve strane imaju primjedbe na budžet, ali da ga je važnije usvojiti kako država ne bi bila na privremenom finansiranju.
“U drugom zakonu, Zakona o platama i naknadama također piše da njegova realizacija ne zahtjeva dodatna budžetska sredstva. Taj populizam je najveća prijetnja za dalji rast i razvoj”, naglasio je Špirić.
Rasprava svih političkih predstavnika u Budžetu nije izostala. Uprkos raspravama i stavovima opozicionih delegata, budžet je usvojen po hitnoj proceduri, a tim dokumentom je predviđeno povećanje osnovice sa 535 KM na 600 KM čime su zapravo i plate izabranim i imenovanim zvaničnicima uz plate državnih službenika također povećane.
Dragan Čović, delegat HDZ BiH stave je bio kako nema važnijeg dokumenta u ovoj državi od budžeta.
„Na bilo koji način vezivati zakon koji utiče na proračun, i nekome vezati ruke ako vama nije stalo da prođe proračun, meni je jako stalo. Ovo je treći prijedlog koji mi razmatramo, a sada dolazi od jednog člana Predsjedništva. Sve zakone koji dolaze u Parlament imamo da prođu redovitu proceduru. Slažem se da ovo treba ići u redovitu proceduru, ali ako nikome drugom nije stalo da se usvoji proračun nema razloga da Hrvati budu i protiv druge točke, ali nemojte nas dovoditi u situaciju da vi određujete kriterije. Rashodovna strana ima vezu sa stotinama zakona, a ne samo s ovim. Mislim da se trebamo držati dnevnog reda kako smo ga definisali“, kazao je Čović.
SDA-ov delegate Šefik Džaferović je u replici Čoviću kazao da su Budžeti uvijek bili na vrijeme, a da se zapitaju oni zbog kojih je reagirao i visoki predstavnik Christian Schmidt da bi bilo izbora zbog koga je bilo tako.
Delegat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) Džemal Smajić kazao je da se predsjedavajućem Nikoli Špiriću i dopredsjedavajućem Kemalu Ademoviću toliko žurilo da nisu htjeli uvažiti zahtjev da se sjednica održi u 12 sati, a kako bi imali vremena barem nakratko pregledati Budžet.
Špirić je kazao da je Budžet u Dom naroda iz Predsjedništva BiH došao 21. marta, a da je iz Predstavničkog doma PS BiH stigao jutros te da je ipak bilo vremena da se delegati upoznaju sa Budžetom u proteklih devet dana.
“Očekivao sam od ministara da će objasniti zašto budžet nije upućen u zakonodavni postupak kako bi nam se omogućilo učestvovanje u kreiranju budžeta. Svakako je pozitivno povećanje plata službenicima u odnosu na 2022. godinu i smatram kako je važno napomenuti kako proteklih godina imamo konstantno povećajne prihoda od indirektnih poreza. Stoga očekujem da će se budžet BiH u narednom periodu srazmjerno povećavati”, rekao je delegat Smajić ističući da su plate političarima svakako već previsoke.
Smajić je kazao da su neka od rješenja pozitivna, a da su neka ipak, loša. Pojasnio je i koja po njegovom mišljenju rješenja nisu zadovoljavajuća, iznoseći zamjerke na budžet Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvu civilnih poslova, te državnim agencijama SIPA-i i Graničnoj policiji.
“ Budžet Ministarstvu odbrane BiH trebao je biti daleko veći od predloženog, tako da ovo ministarstvo neće biti u prilici da implementira plan razvojai i modernizacije Oružanih snaga BiH 2017 – 2027. Zanima me i kako to da nije odobren zahtijev CIK-a od 17. 800. 000 za uvođenje novih naprednih tehnologija kako bi se zaštitio integritet izbornog ciklusa. Smatram da je trebalo značajno povečati budžet i državnim agencijama, posebno kada je u pitanju Granična policija jer vidim da je planiran manji broj upoalsnika za 100 osoba, kao i za SIPA-u, kako bi imali veće kapacitete za slučajeve kao što je ovaj koji se desio u Višegradu prije nekoliko dana kada su brutalno pretučeni povratnici, konkretno porodica Memišević. Ovim putem ih pozivam da se uključe u istragu u ovom slučaju”, kazao je Smajić.
Simboličnim je dodaje i iznos planiran Ministarstvu civilnih poslova BiH, za sufinasiranje sportskih manifestacija, posebno za pripremanje i nastupanje državnih reprezentacija i sportista pojedinaca koji ponosno predstavljaju svoju državu Bosnu i Hercegovinu.
“ Kako nisam bio u mogućnosti izraziti svoje delegatsko pravo i predložiti amandmane na ovaj budžet za 2023. godinu prilikom glasanja bit ću suzdržan”, naveo je Smajić.
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na današnjoj hitnoj sjednici u Sarajevu nije usvojio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojim se onemogućava rast primanja najviših zvaničnika u institucijama BiH. Za zakon je glasalo sedam delegata, isto toliko je bilo uz jednog suzdržanog.
Delegati iz Kluba Bošnjaka Šefik Džaferović, Safet Softić, Džemal Smajić, Dženan Đonlagić pa i Kemal Ademović pozvali su Dom da prihvati hitnu proceduru.