Skupština Kantona Sarajevo donijela je danas Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija. Zakon polazi od osnovnih principa da nosioci javnih funkcija u vršenju javnih funkcija moraju postupati zakonito, efikasno i nepristrasno te se pridržavati principa odgovornosti, poštenja, savjesnosti, otvorenosti i vjerodostojnosti.
U vršenju javne funkcije oni ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa niti koristiti javnu funkciju za ličnu dobit i dobit lica koje je s njim povezano. Obavljanje svih javnih funkcija biće transparentno i podliježe javnoj kontroli, a posebno pravu građana da budu upoznati sa ponašanjem nosioca javne funkcije.
Predsjedavajući Elvedin Konaković kazao je na kraju da usvajanje ovog zakona čeka više od pet godina i da je on historijski zakon u ovom organu vlasti.
U skupštinskoj raspravi o ovom Zakonu iznesene su brojne poruke podrške, a zamjerke su uglavnom upućene zbog izmjene naziva zakona u odnosu na Nacrt u dijelu “utvrđivanja porijekla imovine” izabranih zvaničnika.
O tome ministrica pravde i uprave Lejla Brčić kaže: “Izmjena naziva Zakona je usklađena sa nadležnostima jer porijeklo imovine mogu utvrđivati samo istražne institucije i sada smo napravili tu izmjenu. Ovaj Zakon je usklađen sa evropskim standardima i praksama. Radujem se njegovom donošenju, mada mi je pomalo i žao što tek sada uspostavljamo ove norme koje u zemljama u okruženju i zemljama Evropske unije već postoje”, istakla je Brčić.
Zakon se odnosi na sva imenovana lica, a to su zastupnici u Skupštini KS, premijer i ministri u Vladi KS, gradonačelnik Sarajeva, općinski načelnici te direktori i zamjenici direktora agencija, fondova, javnih preduzeća, javnih ustanova i institucija, članovi skupština upravnih i nadzornih odbora, izabrani savjetnici spomenutih dužnosnika, njihovi bliski srodnici, te “povezana osoba”, što podrazumijeva bliske srodnike izabranih i imenovanih zvaničnika.
Ovim zakonom utvrđuje se obaveza svih gore navedenih lica da prijave zatečenu imovinu i prihode, porijeklo i promjene imovine i prihoda kao i poklone koje dobiju u toku obavljanja javne funkcije. Nosilac javne funkcije ne može tražiti, niti primiti poklone ili druge pogodnosti za sebe, niti za svoje srodnike, za obavljanje svojih dužnosti. Poklonom u smislu ovog zakona smatra se lična korist u vezi s vršenjem javne dužnosti.
Poklon u vrijednosti do 200 KM nosioci javne funkcije mogu zadržati i ne trebaju ga prijaviti. Zakon će provoditi Ured za borbu protiv korupcije i kontrolu kvaliteta KS, a nadzor će biti u ingerenciji Skupštine KS.