Porodica Mahse Amini okrivila je iranske sigurnosne snage za vandaliziranje groba mlade žene koja je umrla dok je bila u policijskom pritvoru u septembru 2022. godine.
Njena smrt je izazvala proteste širom zemlje koji su se pretvorili u jednu od najvećih prijetnji vodstvu Islamske republike Iran otkako je preuzela vlast 1979. godine.
Advokat porodice Amini, Saleh Nikbakht, rekao je novinarima da su rano 21. maja “pojedinci, poznati po tako neukusnim radnjama u prošlosti, napali i uništili grobnicu Mahse Amini”.
Zatim je pokazao slike oštećene grobnice koje je dobio od Amininih roditelja. Rekao je da je Aminin otac otkrio da su vlasti ometale postavljanje zaštitne nadstrešnice nad grobom prijeteći zavarivaču da će, ako obavi posao, biti uhapšen. On, međutim, nije pokazao nikakve dokaze koji bi konkretno povezivali službenike bezbjednosti sa štetom, piše RSE.
Mojgan Eftekhari, Aminijeva majka, upozorila je javnost na skrnavljenje groba njene kćerke i rekla da je uznemirena zbog zatvaranja ulaza i izlaza na groblje od strane zvaničnika.
“Molim vas da se suzdržite od uznemiravanja ljudi, njihovi najmiliji su ovdje”, napisala je u izjavi u kojoj se obraća vladinim zvaničnicima.
Ashkan Amini, brat Mahse Amini, podijelio je sliku groba svoje sestre na Instagramu, napisavši da im “čak i staklo tvog nadgrobnog spomenika smeta”, misleći na iranske zvaničnike koje porodica i pristalice krive za smrt djevojke 16. septembra u Teheranu.
Aminin brat je rekao da je ovo drugi put da je grobnica njegove sestre uništena, prkosno rekavši da koliko god puta pokvarili, oni ćemo to popraviti.
“Da vidimo ko će se prvi umoriti”, rekao je.
Mahsa Amini (22) iz zapadnoiranskog grada Saqez, umrla je u policijskoj stanici nakon što ju je uhapsila policija za moral na porodičnom putovanju u iransku prijestolnicu. Incident je izazvao talas protesta koji su brzo zahvatili naciju.
U oktobru 2022. Nikbakht je zajedno sa svojim kolegom Alijem Rezaeijem preuzeo odgovornost za sigurnost porodice Amini i podnio tužbu u ime Mahsinih roditelja protiv onih koji su umiješani u njenu smrt. Do danas, zvaničnici Islamske republike i pravosuđe još nisu riješili tužbu.
Iranska organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Norveškoj kaže da su nemiri doveli do smrti najmanje 587 osoba, uključujući desetine djece i tinejdžera.
Osim toga, mnogi su izgubili vid zbog upotrebe dimnih bombi od strane sigurnosnih snaga, a najmanje sedam uhapšenih demonstranata je pogubljeno.
Iranske vladine snage su optužene da su napale i uništile počivališta ubijenih i pogubljenih demonstranata, poznatih ličnosti, pjesnika, pisaca, umjetnika, političara, pa čak i građana Bahaija, a u nekim slučajevima i kršćana.
Amnesty International je 2020. godine izvijestio da zvaničnici, zatvaranjem grobnih mjesta, sprječavanjem ceremonija žalosti i sprečavanjem porodica da postave nadgrobne spomenike ili ukrase grobove svojih rođaka cvijećem, slikama, značkama ili spomen-porukama, krše prava ovih porodica i član 15. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.