Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u prošloj je godini održalo manje sjednica nego godinu ranije, te je za godinu, sudeći prema saopćenjima sa sjednica, uspjelo usvojiti tek jedan novi zakon i izmjene i dopune jednog postojećeg zakona.
Tako je Vijeće ministara BiH u ovoj godini održalo 12 redovnih, dvije vanredne i 20 vanrednih telefonskih sjednica.
O efikasnosti rada govori i to da su tek 26. oktobra usvojili Program rada za 2022. godinu koji su 15. decembra sedmice uputili u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine “na upoznavanje”. Dakle, program rada za godinu se usvaja pred njen kraj.
Pri tome su iz tog dokumenta izostavljeni programi rada nekoliko institucija, poput Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, jer jednostavno nisu usvojeni u Vijeću ministara BiH. Nema ni korigovanog programa rada Direkcije za evropske integracije jer nije ni razmatran s obzirom na to da dvije sjednice Vijeća ministara BiH nisu održane.
To su dvije sjednice čiji dnevni red nisu podržali ministri iz HDZ-a jer dojučerašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (SNSD) nije htio u dnevni red uvrstiti nacrt budžeta institucija BiH za 2023. godinu. Tog budžeta još nema.
Osim ovoga, zabilježeni su i problemi s osiguranjem novca za finansiranje Općih izbora.
Ono što su u Vijeću ministara BiH uspjeli jeste usvojiti budžet za ovu godinu tek 6. juna, te usvojiti izmjene i dopune Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH i Prijedlog zakona o graničnoj kontroli, uprkos brojnim zahtjevima za usvajanje drugih zakona koji su strateški.
Vijeće ministara BiH je u godini koja je na izmaku, između ostalog, odobravalo raspodjelu tekuće rezerve budžeta, donosilo odluke o zaduženjima, raspodjeli grantova, privremenoj zabrani izvoza drvnih sortimenata, povećanju osnovice za obračun plaća…