Premijer Izraela Benjamin Netanyahu suočava se sa glasanjem o raspuštanju parlamenta u srijedu, a ključni koalicioni partneri prijete da će oboriti njegovu vladu, piše AP News.
Prijedlog za raspuštanje, koji je podnijela opozicija, proći će samo ako Netanyahuovi ultraortodoksni koalicioni partneri prekinu savez s njim zbog neuspjeha da se usvoji zakon koji bi izuzeo njihovu zajednicu od vojne službe.
Ovo je pitanje koje duboko dijeli izraelsku javnost, posebno tokom aktuelnog rata u Pojasu Gaze.
Prijetnje ultraortodoksnih Jevreja bi mogle biti taktičko nadmudrivanje, i mnogi očekuju da će Netanyahu u posljednjem trenutku uspjeti postići dogovor.
Ipak, glasanje u srijedu predstavlja najozbiljniji izazov njegovoj vladi otkako je rat počeo, a mogući pad koalicije mogao bi imati velike posljedice za Izrael i nastavak rata.
Većina Jevreja u Izraelu obavezna je služiti gotovo tri godine vojne službe, uz višegodišnje učešće u rezervnom sastavu. Jevrejke služe dvije godine.
Međutim, politički moćni ultraortodoksni Jevreji, koji čine oko 13% izraelskog društva, tradicionalno su bili izuzeti ako su se punim radnim vremenom posvetili vjerskim studijama u seminarima. Ova izuzeća, i državne stipendije koje mnogi studenti seminara primaju do 26. godine, izazivaju bijes kod šire javnosti.
Nakon početka rata 2023. godine, Izrael je aktivirao 360.000 rezervista, što je najveća mobilizacija od rata na Bliskom istoku 1973. godine. Izrael je trenutno u najdužem aktivnom ratu u svojoj historiji, što je dovelo do iscrpljenosti i prenapregnutosti vojske.
Mnogi rezervisti su odslužili više krugova dužnosti u Gazi, ukupno u trajanju od stotinu dana. Neki od njih sada odbijaju nove pozive. Broj Izraelaca koji se odazivaju na rezervne dužnosti toliko je opao da vojska koristi društvene mreže kako bi pokušala motivirati ljude da nastave služiti.
Izuzeće ultraortodoksnih Jevreja datira još od osnivanja Izraela 1948. godine, kada su mali brojevi izuzetno nadarenih učenjaka bili oslobođeni vojne obaveze kao odgovor na uništenje jevrejskog obrazovanja tokom Holokausta.
Ali s jačanjem političkog utjecaja vjerskih stranaka, broj izuzetih porastao je na desetine hiljada. Vrhovni sud Izraela proglasio je ta izuzeća nelegalnim još 2017. godine, ali brojna produženja i odlaganja spriječila su usvajanje novog zakona.
Među izraelskom jevrejskom većinom, obavezna vojna služba se uglavnom smatra oblikom društvene integracije i prelaznim obredom. Upravo zbog toga mnogi ultraortodoksni Jevreji ne žele da njihova djeca služe.
“To miješa ljude vrlo različitih pozadina, vrlo različitih ideja, neke s veoma nemoralnim stavovima”, rekao je rabin Efraim Luft, 66, iz ultraortodoksnog uporišta Bnei Barak.
Luft kaže da posvećenost zajednice očuvanju jevrejskih zapovijedi štiti zemlju jednako kao i vojna služba.
“Tokom hiljada godina, jevrejski narod se snažno odupirao svim pokušajima da ga se natjera da se odrekne svoje religije, ljudi su davali svoje živote za to. Ljudi moraju shvatiti da nema razlike između Španske inkvizicije i izraelskog zakona o regrutaciji”, rekao je Luft.
Dvije stranke koje pripadaju Haredima, što na hebrejskom znači “bogobojazni”, ključne su za Netanyahuovu koaliciju. Obje bi morale glasati za raspuštanje vlade kako bi se izazvali novi izbori, uključujući Šas, koji je tradicionalno podržavao Netanyahua.
U ponedjeljak, portparol Šasa rekao je za ultraortodoksni radio program da stranka trenutno planira glasati za raspuštanje, osim ako ne dođe do pomaka u pregovorima. Druga stranka, Degel HaTorah, prijeti napuštanjem vlade od prošle sedmice.
Ako glasanje o raspuštanju prođe, predstoji niz birokratskih koraka, uključujući dodatna glasanja, koje bi vlada vjerovatno razvukla sedmicama ili mjesecima.