Vlada Moldavije je pala, a njena proevropska premijerka podnijela je ostavku nakon 18 mjeseci političkih i ekonomskih turbulencija, javlja BBC. Najsiromašnija evropska zemlja bori se sa „višestrukim krizama“, rekla je u petak odlazeća premijerka Natalia Gavrilita.
Uz rat koji bjesni u susjednoj Ukrajini, Moldavija se suočava s inflacijom, visokim cijenama energije, prilivom izbjeglica i ruskom agresijom. Vijest o ostavkci je stigla samo nekoliko sati nakon što su ruski projektili preletjeli moldavski vazdušni prostor. Moldavija dijeli granicu sa Ukrajinom dugu 1.222 km.
Najavljujući u petak ostavku, Gavrilita je rekla da kada je njena vlada izabrana 2021. godine, niko nije očekivao da će morati da se nosi sa „tolikim brojem kriza izazvanih ruskom agresijom u Ukrajini“.
„Preuzela sam vladu s antikorupcijskim, razvojnim i proevropskim mandatom u vrijeme kada su korupcijske šeme zauzele sve institucije i kada su se oligarsi osjećali nedodirljivima“, rekla je Gavrilita na konferenciji za novinare.
„Odmah smo se suočili sa energetskom ucjenom, a oni koji su to radili nadali su se da ćemo popustiti“, rekla je ona, misleći na Kremlj.
Energetska kriza je pokrenuta prošle godine kada je Rusija iznenada smanjila svoje isporuke gasa Moldaviji, koja se 100% oslanjala na Rusiju. To je uzrokovalo da je inflacija naglo porasla i došlo je do nemira u javnosti zbog visokih troškova energije. Predsjednica Maia Sandu zahvalila je Gavriliti na njenoj „ogromnoj žrtvi i naporima da vodi zemlju u vrijeme toliko kriza“.
„Imamo stabilnost, mir i razvoj, tamo gdje su drugi htjeli rat i bankrot”, rekla je predsjednica Moldavije.
Ona je već predložila svog bivšeg savjetnika za odbranu Dorina Receana, koji je također proevropski nastrojen, za sljedećeg premijera. Moldavski parlament će sljedeće sedmice glasati za potvrdu njegove nominacije.
U ranijim danima rata u Ukrajini postojala je bojazan da će se sukob preliti na Moldaviju, ili da bi Rusija mogla napasti i nju.