“Bosna i Hercegovina jedino može postojati kao domovina svih njenih naroda jer to je naš višestoljetni način života. Stvaranje homogenih lokalnih zajednica je put uništenja domovine i uvod u nove tenzije”, poručio je u intervjuu za Index.ba Vladimir Andrle, predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva La Benevolencija.
Navodi da nepotpuna sprovedba Aneksa 7 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini uveliko nas vodi u stvaranje takvih zajednica i u sve dublje podjele. Jako je bitno da se desi promjena političke paradigme, da postane inkluzivna. Dokle god politika bude kakva je trenutno, to će biti opasnost za budućnost Bosne i Hercegovine i svih njenih građana i građanki”, upozorio je Andrle.
Index.ba: Kako vidite trenutnu situaciju u zemlji, kako na politčkom planu, tako i kada je riječ o odnosu onih koji obnašaju vlast prema građanima? Koliko smo daleko od Evropskih zemalja, i u čemu posebno zaostajemo?
Andrle: Stava sam da je odnos vlasti prema građanima i građankama Bosne i Hercegovine poražavajući. Konstantno dizanje tenzija zarad ličnih interesa je odvelo društvo u apatiju i opštu nezainteresovanost. To se posebno vidi po procentima onih koji ne glasaju na izborima. Ekonomskih politika u korist stanovnika nema što je razlog velikog odliva mozgova iz Bosne i Hercegovine. Rezultati istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH nam kažu da je tokom 2021. godine iz domovine otišlo oko 170.000 osoba. To su uglavnom radno sposobne osobe različitih zanimanja koje smo izgubili. To predstavlja strašan udar na budućnost Bosne i Hercegovine i njen razvoj.
Daleko smo od Europskih zemalja, najviše po pitanju ljudskih prava i vladavine prava. Protiv Bosne i Hercegovine postoji skoro 400 presuda Europskog suda za ljudska prava koje se tiču diskriminatorskih odredbi u Ustavu i Izbornom zakonu, prava na pravedno suđenje, kao i mnoge druge.
Index.ba: Po Vašem mišljenju, šta je najveća prijetnja, odnosno ko, napretku BiH u EU, NATO?
Andrle: Najveća prijetnja su etničke podjele, nacionalizam i netransparentna politika.
Index.ba: Pozdravili ste put dijaloga koji je napravio Memorijalni centar Srebrenica posjetom Jasenovcu. No, ono čemu svjedočimo je da s druge strane, dok jedni pružaju ruku koja vodi do bolje budućnosti, drugi poput hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića ili predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, negiraju genocide u Srebrnici, veličaju se ratni zločinci, žrtve se izjednačavaju sa počiniocima zlodjela. Kako to komentirate?
Andrle: Iskorak koji je učinio Memorijalni centar Srebrenica osnivanjem Odbora za dijalog i kreiranjem aktivnosti koje uključuju posjete memorijalnim mjestima i mjestima stradanja svih naroda je značajan potez u izgradnji mira i dijaloga među narodima. Negiranje i relativizacija genocida i drugih zločina je necivilizacijski akt, vrijedan je svake osude i predstavlja krivično djelo. Nažalost, institucije su zakazale, te se ova vrsta djela ne sankcioniše i predstavlja ohrabrenje da oni koji se bave time budu još glasniji i agresivniji. Ovo se odnosi i na veličanje ratnih zločinaca i glorifikaciju istih.
Index.ba: Kada govorimo o Srebrenici, je li svijet naučio lekciju iz stradanja Bošnjaka, mučkih ubistava…ako vidimo šta se danas događa u Ukrajini. Po čemu je Srebrenica trebala biti lekcija, a nije?
Andrle: Nakon Holokausta u kojem je stradalo šest miliona Jevreja, kao i miliona drugih nepodobnih za naciste i fašiste, svijet je rekao nikad više. Nikad više stravičnim ubistvima sa ciljem brisanja nekog naroda, dehumanizaciji onih nepodobnih i opredijelio se da ide ka stvaranju boljeg svijeta. I ponovo se dogodilo, između ostalog i u Bosni i Hercegovini, u Srebrenici. Nakon genocida i svih drugih zločina koji su se desili tokom agresije na BiH, svijet se opet opredijelio za “nikad više”. Nažalost, i to je kratkog vijeka bilo i ponovo su se zvjerstva desila, ovaj put u Ukrajini.
Genocid u Srebrenici, ali i svi drugi ratni zločini su nam trebali biti duboko urezana lekcija, a sve da bi nas motivisalo da gradimo zdravije društvo. Međutim, ni u tome nismo uspjeli. Nismo uspjeli jer procesi pomirenja nisu sprovedeni na suštinski način.
Index.ba: Kakav je odnos nadležnih prema Jevrejskoj zajednici? Kakav je položaj Jevreja u BiH? Koliko je u BiH živa jevrejska kultura?
Andrle: Jevrejska kultura je u velikoj mjeri živa jer je organizacije unutar Jevrejske zajednice BiH drže na životu. Odnos vlasti prema Jevrejskoj zajednici je simboličan, a i takav je položaj bosanskohercegovačkih Jevreja. U slučaju JKPHD “La Benevolencija”, Vlada FBiH je učinila iskorak, te značajnijim sredstvima podržala rad društva, ali i rad naših prijateljskih društava Preporoda, Prosvjete i Napretka u 2022. godini.
Index.ba: Inače okretanje ljudi jednih protiv drugih, pod izgovorom vjere, prisutno?
Andrle: Religija se u velikoj mjeri zloupotrebljava kao alat za mržnju. Koristiti religiju kao alat za radikalizaciju u svrhu ispunjena ličnih interesa je recept koji je provjeren i koji se uveliko koristi. Smatram da vjerske zajednice i država moraju biti odvojene. Obaveza svake demokratske, progresivne države je da osigura svakoj vjerskoj zajednici slobodu praktikovanja svoje religije i druga prava. Sa druge strane, vjerske zajednice treba da koriste svoj društveni položaj budu moralni korektiv društva.
Index.ba: Koliko bi pomoglo da su Jevreji politički prisutniji u javnom životu u BiH?
Andrle: Politikom u Bosni i Hercegovini treba da se bave oni koji je vole i poštuju, te da joj na taj način pomognu da zacijeli svoje rane. To je zadatak svih, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost.
Index.ba: Kako u tom smislu gledate na nametanje Izbornog zakona? Presuda Sejdić-Finci stoji godina, niko je ne pokušava implemetnirati, a sa druge strane, kada se govori o toj reformi čini mi se da se mnogo manipulira sa pojmom građanske države, pri čemu niko ne pokušava zaista uključiti ljude koje kolokvijano zovemo „ostali“?
Andrle: Kategorija Ostali je kategorija određena Ustavom, koja je uvrijeđujuća i to je kategorija kojom se dosta manipuliše. Porazno je da se presude Sejdić, Finci i druge već trinaest godina nisu sprovele i to pokazuje jedan višedecenijski nemar prema pravima građana i građanki u Bosni i Hercegovini. Kada govorimo o konceptu građanskog uređenja Bosne i Hercegovine, slažem se da mnogi političari to stavljaju u svoju agendu isključivo radi dodatnih glasova dok u isto vrijeme koriste sve beneficije koje ovaj trenutni sistem daje.
Kada govorimo o nametnutom izbornom zakonu, smatram da se to nije smjelo uraditi u izbornoj noći. Druga problematična stvar je da su se ticale samo FBiH. Vlast se užurbano konstituiše, a ostaje nam sada da vidimo kako će to uticati na dobrobit građana i građanki u Bosni i Hercegovini.
Index.ba: Je li po Vašem mišljenju, međunarodnoj zajenici stalo do provođenja prsude Sejdić-Finci? Vidjeli smo da jeste do hrvatskog pitanja kroz izmjene Izbornog zakona? Kakav je zaista odnos međunarodne zajednice prema BiH, koliko je on iskren i jednak prema svim narodima?
Andrle: Da bi se implementirale presude ESzLJP potrebna je promjena Ustava Bosne i Hercegovine kojom će se ukloniti diskriminatorske odredbe. To ne može uraditi OHR, niti bilo ko iz Međunarodne zajednice, nego domaće institucije. Dakle, potrebne su temeljite ustavne reforme koje će obuhvatiti sve građane Bosne i Hercegovine. Mislim da je Međunarodna zajednica dobronamjerna prema BiH i da će prihvatiti bilo koje rješenje koje neće ugrožavati mir i stabilnost BiH. Smatram da rješenje problema treba da dođe iznutra – od domaćih političkih aktera i akterki. Problem je što je politika u BiH “inat politika” i svela na primitivni dijalog, interese, podjelu pozicija i međusobne sukobe a ne na kreiranje programa koje će uključivati pakete reformi sa kojima će se poboljšati standard građana i građanski.
Index.ba: Koji je recept za zajedničku bubućnost svih građana u BiH?
Andrle: Aktivno učešće građana i građanki u društvenim procesima i da koriste svoja građanska prava; pravo da biraju čime će se povećati pluralizam na političkoj sceni, pravo na transparentnost čime osiguravaju kontrolu, protest čime iskazuju nezadovljstvo i bore se za pravdu, ali i sva druga prava koju su nam zagarantovana konvencijama o ljudskim pravima.