Piše: Nedim SLADIĆ, meteorolog amater
LJETO 2018: Accuweather spominje česte oluje nad našim područjem, no pred nama je ipak još jedno dugo, sparno i vrlo toplo ljeto, aridnije u julu i augustu, a povrh ljetne prognoze evo i objašnjenja za konstantne nestabilnosti koje pogađaju Balkan
Analizirajući dugoročne prognostičke modele ECMWF (ECMWF-Meteo France), UK Met Office, IRI, JAMSTEC, Beijing Climate Center (BCC) i JMA, konkluzija svakog izlaza je iznadprosječno toplo ljeto nad našim područjem pri čemu srednja mjesečna temperatura pozitivno i značajnije odstupa za sezonu juni-juli-august. U generalnom kontekstu, vjerovatnoća odstupanja srednje mjesečne temperature za navedenu sezonu od višegodišnjih prosjeka, onog starijeg 1961-1990 je vrlo visoka, i umjerena (oko %55-60) za noviji period 1981-2010. Svakako, očekujemo toplotne valove i ovog ljeta, no ipak oni bi trebali biti malo blaži u odnosu na prošlo ljeto kada su temperature nerijetko dostizale i 43-44° u hladu. Ipak, ekstrema zasigurno neće nedostajati niti ovog ljeta, jer ekstremne vremenske prilike postaju dio naše svakodnevnice i na njih se trebamo naviknuti. Najveće temperaturno odstupanje očekuje se u julu mjesecu kada je vjerovatnoća za pojavu sjevernoafričkih valova vrućine najveća, a njih će biti i u augustu, ponajprije u prvoj polovici mjeseca.
Pri djelovanju takvih toplih zračnih masa nad našim područjem očekuju se temperature iznad ili znatno iznad prosjeka, a sve ovisi o koncentraciji toplote koja pristigne na naše područje jugozapadnom visinskom strujom. Ipak, ovo ne znači da će kroz sva tri mjeseca biti jako toplo. Postojat će povremeni i kratki periodi na oko 2 do 4 dana kada će temperature biti kratkotrajno u prosjeku ili malo ispod višegodišnjeg prosjeka, no nedovoljno da ublaži izraženu pozitivnu temperaturnu anomaliju. Signal modela po pitanju padavina je mješovit, jer padavine su kompleksniji pojam za određivanje njene anomalije, no sve u svemu daljnjim jačanjem Azorske anticiklone i širenjem njenog grebena prema istoku, padavine će u južnom dijelu Europe biti sve manje prisutnije i rasprostranjenije nego što je to bio slučaj kroz veći dio mjeseca maja i prvog dijela juna koje su zahvaljujući snažnoj anticikloni nad sjeverom Europe uzrokovale tzv. “north-south split“, pa će ljeto biti i sušnije od prosjeka, a sve sušnije će biti u drugoj polovini ljeta (od sredine jula prema septembru) kada se očekuju i duža razdoblja sušnijeg vremena. Ljeto bi generalno trebalo biti više anticiklonsko (stabilno) nego ciklonsko (nestabilno), a duboke ciklone se ne očekuju, dok povremene plitke ili, izglednije, visinske ciklone su vjerovatnije, no njihovo zadržavanje bit će kratkotrajno. Padavine će biti isključivo u obliku pljuskovitog karaktera kako to i priliči toplijem dijelu godine.
ZAŠTO JE VRIJEME U BiH KONSTANTNO NESTABILNO KROZ MAJ IAKO NEMA IZRAŽENIH CIKLONALNIH UTJECAJA KOJE BI UZROKOVALE PADAVINE?
Iako proteklih dvadesetak dana u Bosni i Hercegovini, ali generalno i susjednim zemljama često možemo pročitati sadržaje koji se vežu za grmljavinska nevremena, ovo ipak nije neuobičajena situacija za ovo doba godine, jer upravo primarni maksimum oborina u Bosni i Hercegovini se doseže u maju i prvom dijelu juna mjeseca čiji je uzročnik pojačana ciklonska aktivnost nad našim područjima i Sredozemljem, a drugi u oktobru. Ovoga puta, razlog nestabilnosti je tzv. „North-South split“. “North-South split“ je pojam koji je često primjenjiv kod meteorologa kada nad Skandinavijom i velikim dijelom UK vlada snažno polje anticiklone i uzrokuje stabilne vremenske prilike, dok je istovremeno jug Europe pod čestim inkurzijama vlažnog i nestabilnog zraka koje se preko Atlantika probijaju u Sredozemlje. Mlazna struja (Jet Stream) kroz mjesec maj imala je tzv. „cijepanje“ pa se dosta energije se odvajalo u dva kraka, pri čemu se jedan usmjerava prema sjeveru, a drugi prema južnoj Europi. Uz dosta toplo i, ove godine generalno gledano, iznadprosječno toplo Sredozemlje, kao rijetko kada zabilježeno u prošlosti, kao i uz natprosječno visoke temperature zraka koje postoje još od početka aprila nad većim dijelom Europe, postoji dosta isparenja i vlage u visinskom sloju kao i potencijalne energije koja može vrlo lahko uzrokovati potentne (snažne) lokalne grmljavinske oluje čiji razvoj naoblake je vertikalne prirode i tip oblaka je često tornjastog oblika, tzv. kumulonimbus (Cb) koji može dosezati i nekoliko kilometara u visinu, a čiji smo svjedoci bili 28. maja kada se na Sarajevo u kratkom vremenskom intervalu izlilo 57 litara kiše, što je malo više od polovice majskog oborinskog prosjeka.
Također, razlog intenzivnim padavinama je i snažna konvekcija koja uzrokuje pojačani intenzitet padavina (konvektivne padavine). No ono što je ipak neuobičajeno jeste što nad Bosnom i Hercegovinom već cijeli maj nema neke značajnije ciklonske aktivnosti koja bi uzrokovala nestabilne vremenske prilike na duži period pa se padavine manifestuju samo u obliku pljuskova kiše, čak i usprkos činjenici da se nalazimo u polju srednjeg ujednačenog ili malo povišenog atmosferskog pritiska (1015 hPa). Situacija se i dalje neće mijenjati, to jest, i dalje se nastavlja period nestabilnog vremena sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom u drugom dijelu dana. Nagovještaj stabilizacije ipak će postojati, jer dosta dugotrajna anticiklona nad sjeverom Europe trebala bi postepeno i konačno slabjeti prema sredini juna mjeseca što bi ustupilo mjesto ciklonalnim aktivnostima, promijenila cijeli tok mlazne struje na čisto ravno zonalno usmjerenje, a sa zapada Europe jačala Azorska anticiklona koja bi smirila nemirni Mediteran sa povišenijim atmosferskim pritiskom. Takav trend mogli bismo očekivati da će se desiti nad Balkanom tek krajem juna. No generalno gledano, juni i usprkos većoj količini padavina bit će dosta sparan i topao mjesec uz značajniju pozitivnu temperaturnu anomaliju.
Još jedno ljeto za koje mogu otvoreno reći da će biti dovoljno da u globalu dobije klimatološku ocjenu “vrlo toplo“ ili čak onu uobičajenu za prošla ljeta – “ekstremno toplo“.