“Priznanje jeste bitno, ali napredak Kosova ne zavisi samo od njega. Zapravo, priznanje i normalizacija više doprinose Srbiji nego Kosovu”, smatra glavni pregovarač prištinskog tima, Besnik Bisljimi.
Tvrdi da predsjednik Srbije na privatnim sastancima u Briselu kaže da shvata da treba da prizna Kosovo, te da je potrebno više vremena za to.
Sa druge strane, kaže da je Beograd „uspio da udvostruči broj dogovora sa Kosovom koje ne sprovodi“, ali i da je „postojala neka vrsta međunarodnog konsenzusa da je Asocijacija zapravo NVO bez izvršnih ovlašćenja“. Optužio je „Elektrosever“ da nije poslao podatke o svim potrošačima sa Sjevera Kosova, i još jednom se založio za „novo rješenje“ za zemlju manastira Visoki Dečani, navodeći da je odluka kosovskog ustavnog suda problematična, prenosi KoSSev.
Bisljimi je u intervjuu za RTK2 razgovore Beograda i Prištine podijelio u tri procesa. Prvi su pregovori, odnosno ono što je započeto na sastanku Kurtija i Vučića, tj. gdje se, kako kaže, govori o jednom sveobuhvatnom, finalnom sporazumu o normalizaciji odnosa. Drugi proces predstavlja rad na normalizaciji energetske situacije u četiri opštine na sjeveru Kosova, ali i, kako dodaje, zamijeni „ilegalnih tablica legalnim“. Treći paralelni proces je francusko-njemačka inicijativa koja je pokrenuta u Prištini i Beogradu.
Ovom inicijativom, kako navodi Bisljimi, pokušava se da se pronađe „prelazno rješenje prije konačnog rešenja sa uzajamnim priznanjem u centru“.
U vezi sa ovim prijedlogom, Bisljimi kaže da je broj osoba koje imaju pristup informacijama „jako ograničen“.
„Mislim da se to podudara sa idejom konstruktivnosti dijaloga koji ne smije biti ugrožen objelodanjivanjem detalja, što u ovoj fazi može samo da šteti. Ali ono što je transparentno jeste da postoji jedan prijedlog, jeste nešto čime se strane bave i o čemu ćemo u dogledno vrijeme obavijestiti pisano ili na nekom narednom sastanku“, kazao je Bisljimi.
Govoreći o učestalim posjetama Lajčaka i Eskobara, Bisljimi kaže da se održavaju stalni kontakti, kako bi se vidjelo „kako dalje“ sa prijedlogom koji su donijeli savjetnici iz Njemačke i Francuske.
“Priznanje i normalizacija više doprinose Srbiji nego Kosovu”
Bisljimi tvrdi da dijalog previše dugo traje te da će „što prije zaključimo ovaj proces, utoliko veća korist biti za građane Kosova i Srbije“.
Navodi da s tim u vezi uzajamno priznanje predstavlja bitan element normalizacije odnosa, „možda i glavni“.
„Gospodin Vučić na privatnim sastancima kaže pred službenicima u Briselu da on shvata da treba da prizna Kosovo, ali treba da se pripremi teren u Srbiji, treba vremena, a poslije u javnosti kaže da nikada neće priznati…“, tvrdi Bisljimi.
On, sa druge strane dodaje da je Kosovo vodilo računa o tome da dokaže u Briselu da „napredak Kosova ne zavisi od samog priznanja“.
„Priznanje za nas jeste bitno, doprinosi miru, ali Kosovo može da se razvija i bez priznanja. Ustvari, mi smo dokumentovali tokom posljednjih 18 mjeseci da u ovom slučaju priznanje i normalizacija više doprinose Srbiji nego Kosovu“.
Tvrdi da se Kosovo „već demokratizovalo“, ima „najveći ekonomski rast ikada“, napredak u vladavini prava.
„To ne može da se kaže i za Srbiju. Dakle, ukoliko recipročno priznanje vidimo kao taoca, onda je Srbija više od Kosova talac ovog uzajamnog priznanja“, poručio je Bisljimi.
Upitan o sprovođenju sporazuma o ZSO, Bisljimi optužuje Srbiju za nesprovođenje svojih obaveza, navodeći da je Beograd „uspio da udvostruči broj dogovora sa Kosovom koje ne sprovodi“.
“Mislim da ona (Srbija) ima malo argumenata kako bi se obratila međunarodnoj zajednici i kako bi tražila nešto od Kosova. Lista prekršaja ili nepoštovanja dogovora sa Kosovom jeste duplo duža od strane Srbije“, kazao je Bisljimi, koji se potom osvrnuo i na pitanje koje mu je postavljeno.
Kaže da je Priština u Briselu dokumentovala da očekivanja Srbije u vezi sa ZSO „nisu u skladu sa idejom koja je postojala u momentu kada je uspostavljen dogovor o ZSO“, ali i da je u suprotnosti sa odlukom Ustavnog suda.
Kaže da je „postojala neka vrsta međunarodnog konsenzusa da je Asocijacija NVO bez izvršnih ovlašćenja“.
„Dok Srbija predstavlja Asocijaciju kao glavni proizvod Brisela, u stvari nesvjesno umanjuje značaj dijaloga“, poručio je Bisljimi.
Ovaj zvaničnik kosovske vlade ujedno dodaje da je „galama“ oko ZSO napravljena kako bi se zaustavili naredni koraci u dijalogu, a ne zbog „stvarne brige“ radi osnivanja ZSO.
Kaže i da Beograd želi da putem ZSO Srbiju „održi živom na Kosovu“ i da „održi Kosovo nefunkcionalnim“.