Za negiranje genocida Tužilaštvo BiH zaprimilo 40 prijava

Preporučujemo

Uskoro će biti navršena godina od stupanja na snagu Zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, a koji je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Da li je i koliko prijava podneseno za negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina, šta je s tim prijavama, reagiraju li nadležne pravosudne institucije u našoj zemlji, samo su neka od pitanja na koja su iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine pojasnili:

Tužilaštvo BiH je od stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakona BiH u ljeto prošle godine, zaprimilo prijave i podneske i formiralo oko 40 predmeta koji se odnose na navedena krivična djela. Sve zaprimljene prijave su u radu. Veći broj prijava dostavljen je od strane građana, udruženja, ili organizacija NVO sektora u formi podneska, putem redovne ili elektronske pošte – pojasnila je Adisa Karačić, stručni saradnik za odnose sa javnošću Tužilaštvo BiH.

Dodaje da gotovo nikako inicijalne prijave ili izvještaji nisu dostavljani od strane nadležnih policijskih agencija.

– Najčešće se podnesci odnose na prijave građana protiv drugih građana ili političara, zbog neke izjave u medijima, javnom prostoru, društvenim mrežama ili prijave udruženja ili organizacija zbog izjave neke osobe iz javnog ili političkog života. U tim slučajevima Tužilaštvo BiH i partnerske policijske agencije trebaju izvršiti potrebne provjere i prikupljanje dokaza, utvrditi postojanje namjere ili umišljaja, postojanje elemenata širenja nacionalne ili vjerske mržnje ili netrpeljivosti i sve druge relevantne činjenice, kako bi tužioci mogli nakon ocjene dostavljenog materijala donijeti tužilačke odluke. Procesi su još složeniji, ako se prijavljene osobe ili počinitelji, nalaze izvan BiH u inostranstvu – ističe Karačić.

Kaže i da je evidentno, a što je i jako bitno, da je nakon donošenja izmjena zakona i aktivnosti koje se provode, smanjena pojava govora mržnje i negiranja genocida i ratnih zločina u javnom prostoru i medijima.
No, ni jedna optužnica podignuta!
Podsjećamo, zakon je na snagu stupio 28. jula 2021.godine. U njemu se pored kazne za negiranje genocida i pokušaja da se opravdaju ili veličaju ratni zločini, sankcionišu svi oni koji javno podstiču na nasilje ili mržnju, usmjerenu protiv grupe osoba ili člana određene grupe, s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost. Njima prijeti od tri mjeseca do tri godine zatvora.

U odluci visokog predstavnika zaprijećena je zatvorska kazna od tri godine i za one koju dodjeljuju priznanja, nagrade ili odlikovanja osobama koje su pravosnažno presuđene za ratne zločine.

Ono što se nije promijenilo ni godinu dana od stupanja na snagu zakona, a ni 27 godina od masovnog ubistva Bošnjaka, jeste politika koju vodi Republika Srpska gdje su srpski političari pri stavu da se genocid nije desio u Srebrenici.

Najnovije

Filmska potjera u BiH: Poznati prevarant policiji bježao 20 sati

Nedžad Velić (33) iz Cazina, za kojim je raspisano 13 potraga za razbojništvo i prevare, uhapšen je u Potkrajevima,...