Za uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini potrebno je 112,5 milijuna KM, utvrdila je Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine u studiji izvodljivosti koju je dostavila Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Član CIK-a Željko Bakalar je na sjednici Središnje izborne komisije ukazao da studija sadrži vremenski okvir i da je ovaj mjesec razdoblje kada trebaju biti osigurana sredstva kako bi bilo šanse da ove nove specifične tehnologije imamo na Općim izborima 2026. godine.
– Imamo izborni zakon koji daje mogućnost uvođenja izbornih tehnologija. Da li će biti korištene na narednim općim izborima, ovisi o nizu pokazatelja koje smo dostavili u studije. Nemamo informaciju da je u nacrtu budžeta institucija BiH za ovu godinu uvrštena bilo kakva kategorija ili naš budžetski zahtjev, ali budžet ima više faza donošenja – naveo je Bakalar.
CIK planira uputiti i pisma kolegijima oba doma Parlamenta BiH kako bi bila urgirana rasprava o problematici studija.
No, koliko je stvarno da se za nove izborne tehnologije, čije bi uvođenje doprinijelo poštenijim izborima, odvoji novac iz budžeta?
Nacrt budžeta institucija Bosne i Hercegovine usvojen je u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Sada treba da ga usvoji Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i na kraju oba doma Parlamenta BiH.
– Nerealno je očekivati da će se izdvojiti novac u ovoj godini iako je budžet u nacrtu za ovu godinu veći od prošle godine. Ali tu nema tih sredstava. Čak mislim da je za CIK planiran isti iznos kao i prethodne neizborne godine – stava je Mira Pekić, zastupnica PDP-a i članica Komisije za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamenta BiH.
Kazala je da je dobro da je CIK napisao što sve podrazumijeva uvođenje novih tehnologija, te da bi novac mogao biti osiguran da se to želi.
– Budžet je ove godine povećan na otprilike 1,5 milijardi KM, mislim da je za nekih 180 milijuna KM veći. Dakle, novca i prostora ima. Pitanje je ima li volje. Stalno su SNSD pa čak i HDZ stranke koje ne žele ući u raspravu o tome, kao žele širi konsenzus, govore da je to utopija. Uvijek se traže razlozi zašto ne može – dodala je Pekić.
Primjera radi, ovih 112,5 milijuna KM za izborne tehnologije skoro je onoliko koliko je iz budžeta ranije izdvojeno za kupovinu zgrade Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Ovaj slučaj je izazvao dogovore i optužbe u javnosti i među opozicionim parlamentarcima koji ovaj projekt nazivaju “zgrada za kuma” s obzirom na to da se spominje da bi zgrada bila kupljena od firme Grand trade, čiji je vlasnik Mile Radišić, u javnosti nazivan kumom Milorada Dodika, lidera SNSD-a i predsjednika RS-a.
Safet Kešo, zastupnik SDA u bh. Parlamentu, rekao je da on voli biti optimist, ali po ovom pitanju nije izdvajanje novca za nove izborne tehnologije.
– Ne vidim raspoloženje kod onih koji kreiraju budžet. Ne mislim da su HDZ i SNSD spremni (to podržati) – rekao je Kešo.
Dodao je da je sada pitanje koliko bi u osiguranju novca sudjelovao međunarodni čimbenik koji ima u vidu previranja u Europi te činjenica da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen spomenula da će u sljedeće četiri godine izdvojiti 800 milijardi eura za naoružanje Europe.
U samoj studiji CIK-a podsjeća se da su na Lokalnim izborima 2024. provedena četiri pilot-projekta uvođenja novih tehnologija, i to autentifikacije birača i transmisija rezultata, optički skeneri i automatsko prebrojavanje glasačkih listića, biometrijska identifikacija i autentifikacija birača i videonadzor na biračkim mjestima.
Ističe se da su pilot projekti pokazali značajna poboljšanja u autentifikaciji birača, brzini brojanja glasova, smanjenju ručnih grešaka, brzini prijenosa rezultata s biračkog mjesta do CIK-a, kao i zaštiti integriteta procesa glasanja i brojanja primjenom videonadzora na biračkim mjestima.
– Sve ove tehnologije naišle su na dobar prijem ispitanika i birača, kao i drugih aktera na izborima, što ukazuje na visoku razinu zadovoljstva i povjerenja u ovom sustavu. Međutim, uočeni su neki tehnički i logistički izazovi, kao što su kvarovi na uređaju i problemi s unosom više glasačkih listića u skenere. Rješavanje ovih izazova kroz sveobuhvatne okvire podrške i kontinuirane programe obuke bit će od suštinske važnosti za uspješnu širu implementaciju – piše u studiju.
Naglašena je potreba proračuna prije izborne godine kako bi bilo dovoljno vremena za nabavku, testiranje i prihvaćanje rješenja, uspostavu pozivnih centara i tehničara na licu mjesta za brzo rješavanje svih tehničkih problema, ukazano na potrebu obuka, osiguranja angažmana specijaliziranog dobavljača sustava izborne tehnologije…
U tabeli ispod navedeno je postavkama koliko je novca potrebno za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija.