Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 28. maja će razmatrati novi Prijedlog zakona o Sudu BiH, treći po redu, koji je rezultat dogovora stranaka Trojke i opozicije iz Republike srpske. Iako je riječ o zakonu koji predstavlja ključni korak na evropskom putu BiH, u političkoj praksi se suočava sa brojnim izazovima od spornih nadležnosti do pitanja sjedišta budućeg Apelacionog odjeljenja. Iako su nadležnosti važnije od samog sjedišta, većina rasprave je usmjerana ka tome gdje će biti sjedište suda.
Prema najnovijem prijedlogu, Apelaciono odjeljenje Suda BiH trebalo bi da bude smješteno na Palama, što je zahtjev opozicije iz Rs i kompromis prihvaćen od strane Trojke. Ova odluka izazvala je političke podjele, naročito zbog toga što HDZ-ova delegatkinja Marina Pendeš u drugom prijedlogu zakona predlaže sjedište u Istočnom Novom Sarajevu.
Predrag Kojović, jedan od predlagača zakona iz Trojke, kako to obično i biva ne objašnjava previše samu situacju, ali ističe da bi njegovo usvajanje bilo snažna poruka Briselu da koalicija ima kapacitet za donošenje ključnih reformskih zakona.
Dakle, moglo bi se zaključiti da su nam važniji signali iz Brisela nego li sama situacija u BiH.
Ipak, još uvijek nema jasnih signala kako će ostatak Zastupničkog doma glasati.
S druge strane, zakon iz procedure Doma naroda, koji je predložila Marina Pendeš, suočava se s ozbiljnim kritikama i vrlo vjerovatno neće biti usvojen. Šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda, Šefik Džaferović, ističe da taj prijedlog značajno reducira nadležnosti Suda BiH, posebno u borbi protiv korupcije, i izostavlja važne elemente kao što su praćenje sudske prakse i suđenje za ratne zločine.
U međuvremenu, još jedan prijedlog zakona o Sudu BiH već duže vrijeme čeka u Vijeću ministara BiH, ali zbog neslaganja oko sjedišta apelacionog odjeljenja (SNSD insistira na Banjoj Luci, Trojka na Istočnom Sarajevu), zakon nije dobio podršku.
Usvajanje Zakona o Sudu BiH jedan je od ključnih prioriteta koje je Evropska unija postavila Bosni i Hercegovini za otvaranje pregovora o članstvu.
Evropska komisija naglašava važnost usvajanja ovog zakona radi jačanja pravne sigurnosti i efikasnosti pravosuđa. Ali, teško da će on to zbilja i donijeti.
Jer, ostaje da se vidi hoće li političke razlike ponovo nadvladati reformske ciljeve, koji se nažalost na kraju i ne pokažu baš reformskim, jer nikakvog napretka ne vidimo. A, svaki prijedlog je gori od goreg, bez stvarnog efekta na uspostavu sistema koji bi građanima BiH donio prosperitet.
(A.Č.Z.)