Zašto i kako globalno zagrijavanje uzrokuje i obilne padavine

preporučujemo

Klimatske promjene su tu i nisu zanemarljive. Globalno zagrijavanje ne uzrokuje samo suše, već i sve učestalije obilne padavine. Postavlja se pitanje zašto se to dešava.

Osjetno mijenjanje klime je počelo industrijskom revolucijom kojom je utemeljeno kapitalističko društvo. Parni stroj Jamesa Watta je značio velike kolonijalne pohode i neprestanu eksploataciju resursa.

Malo koji dio planete je ostao netaknut u onom što se pretvorilo u hipereksploataciju. To je odlika neoliberalizma ili kapitalizma znatno oslobođenog bilo koje kontrole vlasti, a koji je utemeljen na iskorištavanju fosilnih goriva. Njih je sve manje, a globalno zagrijavanje je sve izraženije.

Sve toplija Plava planeta na kojoj se povećava nivo mora ima svoje žrtve. Najgore su one ljudske i sigurno je da će one biti sve brojnije ako se nešto ne promijeni. Život iz jednog u drugi klimatski ekstrem je postao svakodnevnica.

Istovremeno se na Zemlji mjere ekstremno visoke temperature i dešavaju razarajuće poplave. Višeg asistenta na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) u Sarajevu Borisa Avdića smo pitali zašto se to dešava.

Kako globalno zagrijavanje istovremeno uzrokuje visoke temperature i obilne padavine

Napomenuo je da još postoje, kako je rekao, brojne nedoumice, ali da postoji naučni konsenzus o naglom intenziviranju globalnog zagrijavanja zbog djelovanja čovjeka. Podsjetio je da nisu ni upitni dokazi o povezanosti klimatskih promjena s ekstremnim vremenskim nepogodama.

“Pojave vrućina, suša, poplava, ledenih talasa, razornih uragana, tornada ili snježnih oluja svakako nisu ništa novo, ali njihova dramatično povećana učestalost jeste. Približno 70 posto naučnih studija o ovim fenomenima iz različitih dijelova svijeta ukazuje na povezanost klimatskih promjena s povećanjem rizika od učestalijih meteoroloških ekstrema. U nekih 20 posto slučajeva dokazi za takvu vezu nisu pronađeni, dok su u preostalih 10 posto utvrđene indicije o utjecaju klimatskih promjena na smanjenje učestalosti određenih vrsta vremenskih nepogoda”, ukazao je Avdić.

U nastavku je u izjavi za Klix.ba obrazložio zašto globalno zagrijavanje uzrokuje te ekstreme.

“Klimatske promjene se ne ispoljavaju jednako na svim područjima. Jače zagrijavanje kontinentalnih prostranstava dovodi do učestalijih suša i širenja pustinja, dok se u uslovima okeanske klime povećava rizik od obilnijih padavina. Pojednostavljeno govoreći, toplije more znači veće isparavanje, veće isparavanje znači formiranje više padavinskih oblaka, više padavinskih oblaka znači i više padavina, a veća količina padavina predstavlja veći rizik od poplava (uz neke dodatne faktore). Globalno zagrijavanje je najevidentnije povezano s gornjim temperaturnim rekordima i tzv. toplotnim talasima, te je zbog toga ova tema sve manje zastupljena u novijim naučnim studijama”, naglasio je.

Globalno zagrijavanje i zima

Kako je kazao, veći izazov za istraživače jeste utvrditi kako globalno zagrijavanje uzrokuje druge ekstreme, posebno one tokom zime.

“Iako klimatske promjene dovode do generalno sve blažih zima u temperaturnom pogledu, protekle godine su nas uvjerile da možemo očekivati i relativno česte pojave izrazito hladnih/ledenih talasa, kao i nalete obilnih snježnih padavina. Upravo je to ono što najviše zbunjuje javnost. Odgovor na ove nedoumice, koji nauka za sada može ponuditi, se odnosi na slabljenje sjevernog polarnog vrtloga izazvano zagrijavanjem Arktika i dovodi do meandriranja (vijuganja) ovih mlaznih strujanja zraka u gornjim dijelovima atmosfere prema umjerenim geografskim širinama, gdje je smješten najveći dio Evrope. Time i hladni polarni zračni front dospijeva u područja gdje nije baš uobičajen. Ako se na svom putu susretne s vlažnim zračnim masama, onda je moguće očekivati veliku količinu snijega”, naveo Avdić.

Posebno se osvrnuo na klimatske promjene u Evropi i Sjevernoj Americi.

“Trenutno je među klimatolozima aktuelno proučavanje utjecaja globalnog zagrijavanja na Atlantsku meridijansku obrtnu ciklulaciju, odnosno ono što se često pojednostavljeno naziva Golfska struja. Najvjerovatnije zahvaljujući upravo ovoj struji, Evropa ima generalno povoljnu i umjerenu klimu. Kada topla voda iz Meksičkog zaljeva dospije u sjeverna mora, hladi se, tone u dublje slojeve i povratnim dubinskim strujanjem se vraća prema tropskim geografskim širinama. Osim klimatskog utjecaja, ovaj sistem reguliše i nivo vode Atlantskog okeana. Međutim, recentna istraživanja ukazuju na značajno usporavanje ove cirkulacije, uslijed topljenja leda na Arktiku. Na taj način se smanjuje salinitet, a samim tim i gustina vode u subpolarnim područjima. Takva voda sporije tone u dubinu, te posljedično čitav cirkulatorni lanac slabi”, ukazao je.

Potom je izdvojio posljedice ovakvih meteoroloških uslova.

“Rezultat takvih trendova bi mogle biti sve češće vremenske nepogode na prostoru Evrope i sSjeverne Amerike, u vidu razornih oluja, suša, ali i neuobičajeno hladnih talasa. Ipak, među ekspertima postoje određena neslaganja u ovom pogledu, pa se tek u predstojećem periodu mogu očekivati jasnija saznanja o ovoj vrsti utjecaja na klimu Evrope”, zaključio je viši asistent sarajevskog PMF-a Boris Avdić u izjavi za Klix.ba.

S obzirom na prethodno navedeno, poziva se na potpunu promjenu načina života. To se prije svega odnosi na prestanak korištenja fosilnih goriva i početak korištenja obnovljivih izvora energije – sunca, vjetra i vode.

Najnovije

Iz sindikata poručuju da uslovljavanje radnika vakcinacijom u FBiH nije po zakonu

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) Selvedin Šatorović je naglasio da poslodavci nemaju zakonsko utemeljenje da...