Nekada je Centar Skenderija bila epicentar Sarajeva. Dvorane su punili košarkaši, rukometaši, bokseri, disko klubovi, rekreativci. Diskoteka “Kaktus” je bila uvijek puna, a u Domu mladih nastupale su napoznatije rock grupe.
Poslije siđete u Privredni grad, namirite se u UPI-jevoj samoposluzi, sjednete u Zlatni restoran. Kome treba bira u prodavnicama bijelu tehniku najpoznatijih svjetskih proizvođača, kao što je Grundig. Tu je bio Jugoexport, skupa prodavnica odjeće, pa ogroma UPI-jeva samoposluga. Otvoren je Collegium Artisticum u koji su morali posjećivati učenici u organizaciji škola. Ovo su samo ostala lijepa sjećanja na Skenderiju.
Kada ste posljednjih godina navratili u Skenderiju i zašto je obilazite u širokom krugu, baš one generacije koje pamte lijepe trenutke provedene u Skenderiji, a ova generacija mladih nema šta ni tražiti na ovom mjestu.
Plato Skenderije i Privredni grad sada izgleda tužno i zapušteno. Na jednom dijelu platoa možete samo noge polomiti. Što visi to i otpada. Skoro sve prodavnice na platou su zatvorene. Na vratima lanci, a na izlozima poruke “iznamljuje se poslovni prostor”.
Amer Kapo direktor Centra Skenderija je od 2016. godine i na početku je predstavio svoj program “Skenderija na dobrom putu“. Kapo je najavio ambiciozne planove za revitalizaciju nekadašnje sarajevske ljepotice.
– Želim da podsjetim da je Skenderija simbol Sarajeva. Zato smo odlučili otvoriti vrata Skenderije svima kako bi joj vratili taj status. Poslovanje će se od sada odvijati po četiri principa: kvalitet, inovacije, prilagođavanje cijena svim korisnicima, te usmjeravanje prihoda u investicije. Želimo da vratimo duh Skenderije – obećao je na početku mandata Kapo.
Evo nas nakon tri godine na platou Skenderije i pitamo direktora Kapu zašto Sarajlije zaobilaze Skenderiju?
– Uredili smo A fazu Skenderije koja se proteže do Ledene dvorane. Mi se nadamo da će se naći sredstva da se renovira i B faza Skenderije. Ledena dvorana trebala bi se renovirati ove godine, a vlasnik tog dijela je Zavod za izgradnju KS. Trenutno pravimo projekat za obnovu Ledene dvorane i nadam se da će mo to završiti za četiri mjeseca. Poslije toga Vlada KS treba da odluči hoće li uložiti sredstva u obnovu Ledene dvorane. Poslije obnove mogli bi imati ledenu plohu tokom cijele godine – kaže Kapo.
Dok se naprave planovi i nađu novci Skenderija će još više propadati i past će u zaborav, ali direktor kaže da će naći način da privuku građane.
– Teško je vratiti posjetioce u Skenderiju nakon otvaranja brojnih tržnih centara u Sarajevu. Već dvije godine pokušavamo da u Privrednom gradu otvorimo centar za plaćanje komunalnih usluga. Mislim da bi tada ljudi posjećivali Skenderiju jer moraju platiti režije, a onda bi radile malo bolje i kafane i prodavnice koje se nalaze u Privrednom gradu, a možda bi poželjeli i drugi da ovdje započnu svoj biznis – smatra direktor Skenderije.
Tvrdi, da zakup nije skup u Privrednom gradu i da se kreće od tri marke po kvadratu za mlade koji kreću sa svojim prvim biznisom, a najbolji prostori po kvadratu naplaćuju se 13 maraka.
– Pokušali smo u Privredni grad dovesti neke velike firme, ali oni traže i veliki prostor. Ovdje je sve isparcelisano u male radnje. Kanton Sarajevo je 2006. godine prihvatio ulaganje poduzetnika koji imaju radnje radnje u Privrednom gradu i ti zakupci imaju pravo ostati u ovim prostorima do 2031. godine – zaključuje Kapo.
Skenderija je izgrađena 1969. godine. Ledena dvorana dograđena je za potrebe Zimskih olimpijskih igara koje su održane 1984. godine. Pod teretom snijega i slabog održavanja srušio se krov 2012. godine i još se čeka obnova Ledene dvorane. Hoće li vlasti dozvoliti da propadne i ovo što je ostalo od Skenderije.
Faktor
