Kožul je predložio amandman koji, kako je kazao, upozorava na sve modalitete protivustavnog djelovanja.
– Ustav i odluke Ustavnog suda se često koriste kao švedski sto. Branite što vam odgovara, a s čim se ne slažete negirate, minimizirate. Dva su suprotna pola protivustavnog djelovanja u ovoj zemlji – separatizam i unutarizam. Drugi me daleko više boli. Ogleda se u floskuli “jedan čovjek, jedan glas”. To u BiH i nizu drugih država ne može proći – rekao je Kožul.
Zasmetao mu je i dio rezolucije u kojoj ona “podsjeća sve izabane i imenovane predstavnike, a posebno predstavnike vlasti RS-a, da je Parlamentarna skupština BiH jedina institucija koja može mijenjati Ustav BiH po propisanoj proceduri”.
– Zasmetalo je ovo “posebno predstavnike vlasti RS-a. Cijela rezolucija se tiče poteza iz RS-a, ali zašto nekoga istaći posebno, a za druge manje vrijedi – dodao je Kožul.
Predložio je i da se potpuno briše tačka 3. iz predložene rezolucije jer se, stava je, može shvatiti kao pritisak na pravosuđe, a da se u posljednjoj tački, gdje se nabrajaju svi međunarodni faktori da pomognu, uvrste i države potpisnice Dejtonskog sporazuma.
Tačka čije je brisanje tražio Kožul
To nije prihvaćeno.
Mladen Bosić, zastupnik SDS-a, uoči glasanja je obrazložio zašto će biti protiv.
– Tema rezolucije je nešto o čemu pričaju svi u BiH. Kriza je jako duboka, građani su uznemireni zbog prošlosti od prije 30 godina, možda su uznemireni i više nego što bi trebali da budu. I s tog stanovišta bi trebali pričati o tome. Ali ovo me podsjeća na mnogo puta viđenu sitauciju gdje smo prebacivali loptice i efekat toga nije bio napredak nego daljnja tenzija i nesporazumi.
Zato mislimo da nije trebalo o ovome raspravljati ovdje jer nema šansi, to i predlagači znaju, da će Parlament imati bilo kakvu mogućnost da donese nešto što će smiriti situaciju. Situacija je otišla predaleko. Naš stav su rekli naši zastupnici u NSRS-u – rekao je Bosić.
Dodao je da uloga Parlamenta BiH nije da dolijeva ulje na vatru.