Predviđa se da će rast BDP-a u Evropskoj uniji dostići jedan posto u 2023. i 17 posto u 2024. godini u odnosu na prethodnu prognozu koja je iznosila 0,8 posto i 1,6 posto.
Do predviđenog rasta BDP-a bi moglo doći usljed nižih cijena energije i snažnog tržišta rada koje je podržalo umjereni rast u prvom tromjesečju 2023. godine, razbivši jednom zauvijek strah od recesije.
Očekuje se da će Irska ostvariti najveći rast od 27 zemalja članica bloka sa 5,5 posto ove godine i 5 posto u 2024. godini. Ekonomska sila bloka, Njemačka, bi ove godine trebala postizati anemičan rast od samo 0,2 posto, a slijedeće godine slijedi 1,4 posto.
Francuska bi ove godine trebala proći nešto bolje i očekuje se rast od 0,7 posto, a koji bi se trebao udvostručiti sljedeće godine.
Međutim, nisu sve vijesti pozitivne. Zbog talnih pritisaka na osnovne cijene inflacija je također revidirana naviše u odnosu na zimu i sada se predviđa da će dostići 6,7 posto u 2023. godini i 3,1 posto u 2024. godini uz nižu prognozu za eurozonu.
Mađarska će biti najviše pogođena, s inflacijom koja će ove godine dostići 16,4 posto, a slijede je Češka i Poljska sa očitanjima blizu 12 posto.
Luksemburg, Belgija i Španija bi ove godine trebalo da imaju najnižu inflaciju između 3 i 4 posto.
Značajno niže cijene energije probijaju se kroz privredu, smanjujući proizvodne troškove preduzeća. Potrošači također vide da njihovi računi za energiju padaju, iako će privatna potrošnja ostati prigušena jer rast plata zaostaje za inflacijom.
Ekonomska prognoza Evropske komisije za ljeto 2023. godine ažurirat će projekcije BDP-a i inflacije i očekuje se da će biti predstavljena u julu 2023. godine.
