Stanovnici Bosne i Hercegovine već godinama čekaju na zakonska rješenja koja će omogućiti korištenje novih tehnologija u oblasti mobilnih komunikacija, poznatijom pod nazivom 4G mreža, a izvjesno je da to neće doživjeti u skorije vrijeme, piše radiosarajevo.ba.
Tačnije, iako postoje gotovo svi preduvjeti za konačno uvođenje 4G mreže na području BiH nepostojanje zakonskih rješenja u potpunosti koči ovakav tehnološki napredak.
Ranije, predstavnici vlasti najavljivali su kako bi 4G mreža na prostoru naše države mogla zaživjeti početkom 2018. godine, no prema svemu sudeći barem do polovine godine takvo nešto neće biti moguće.
“Kada je riječ o uvođenju 4G mreže u BiH, Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) je i prije usvajanja posljednje Politike sektora telekomunikacija obezbijedila neophodni radio frekvencijski spektar, koji se sada može staviti u upotrebu, nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo ovaj dokument. Agencija trenutno radi na izradi prijedloga odluke kojom će se utvrditi kada i pod kojim uslovima će biti izdavane LTE (Long Ter Evolution – sistem pokretnih komunikacija novije generacije) dozvole postojećim licenciranim mobilnim operaterima”, izjavila je glasnogovornica RAK-a Jovana Vučetić.
Ona je dodala i kako će ovim prijedlogom odluke biti utvrđeni cijena, način i postpupak plaćanja dozvola, kao i namjenu uplaćenih sredstava, te će taj prijedlog na kraju s Ministarstvom komunikacija i transporta BiH i resornim entitetskim ministarstvima, koja će biti dostavljena Vijeću ministara na usvajanje.
Ipak, ova aktivnost ne zavisi samo od RAK-a, nego i od drugih institucija koje moraju raditi sinhronizirano kako bi se precizirali datumi kada će ova usluga biti na raspolaganju krajnjim korisnicima. S druge strane, iz MInistarstva komunikacija i prometa BiH ističu kako je Politika sektora elektronskih komunikacija u BiH za period 2017 – 2021. godina već usvojena, kao i Akcijski plan za provođenje politike.
Inače, prema dokumentu Politika u sektoru telekomunikacija definirano je da će se frekventni spektar za 4G mrežu dodijeliti trima dominantnim operaterima u BiH. Do marta bi trebalo biti poznati svi detalji kao što je dužina trajanja dozvole, način razvoja mreže i ostalo.
Agencija nije radila finansijske procjene o tome koliko će novca biti naplaćeno od dozvola. Ove procjene je moguće uraditi kada bude definisana cijena te dozvole, kao i način i postupak plaćanja. Na pitanje koliko će koristi uvođenje 4G mreže u BiH donijeti našoj državi iz RAK-a, koji kreira Prijedlog odluke o izdavanju LTE dozvola, ističu kako još uvijek nisu poznate finansijske koristi, ali da su općenite koristi višestruke.
“Kada cijena LTE dozvola bude određena bit ćemo u mogućnosti odrediti i ukupne doprinose za državu. Osim direktne koristi za državni budžet, bila bi omogućena znatna ulaganja u mrežnu infrastrukturu mobilnih operatera, te uvođenje novih usluga. Frekvencije koje bi se dodjeljivale 4G operaterima omogućile bi pokrivanje ruralnih područja s manjom gustoćom stanovnika, a operateri bi mogli efikasnije planirati razvoj mreža. Pored toga, 4G mreža omogućila bi korisnicima brzine pristupa internetu do 100 Mbit/s, a poznato je da dostupnost brzog interneta smanjuje digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina. Konačno, povećana brzina širokopojasnog pristupa internetu pozitivno bi se odrazila na ekonomiju u cjelini, a naročito u slabije razvijenim područjima”, dodala je Vučetić.
Sa stavovima da 4G mreža ima svoje prednosti te da je prijeko neophodna građanima BiH slažu se i u telekom operaterima. Također, dodaju kako operateri već odavno imaju sve uslove za uvođenje ovih tehnologija, ali da su zakazali oni koji im to trebaju obezbijediti.
Pojasnila nam je i kako je BH Telecomu potrebna još samo licenca, kako bi proveli nabavni postupak i implementirali projekt na terenu, za što im je potrebno šest mjeseci, nakon čega bi krajnji korisnici mogli koristiti 4G mrežu.
Podsjećamo, 4G mreža predstavlja zapravo četvrtu generaciju u prijenosu podataka u oblasti mobilnih komunikacija. Za razliku od 3G mreže, omogućuje i do sedam puta veću brzinu prijenosa podataka, kao i prijenos većih “blokova” podataka istodobno. U Europi je 4G mreža ušla u upotrebu 2012. godine.
Ono što je poražavajuće jeste da je BiH ostala u društvu država poput Kube, Afganistana, Sjeverne Koreje, Čada i Hondurasa koji nemaju ovu mrežu, a zaostajemo i za državama koje, prema percepciji prosječnog stanovnika BiH, slove za siromašne. Tako, naprimjer, 4G mrežu mogu koristiti stanovnici Gabona, Kambodže, Bangladeša, Etiopije, Gvineje Bisao i brojni drugi, dok bh. građani još uvijek čekaju na ovu tehnologiju.