Eurostat, statistička agencija Evropske unije, objavio je podatke o standardu stanovništva prema kojima je BiH druga najsiromašnija zemlja u Evropi. Naša zemlja je bolje rangirana jedino od Albanije.
Ipak, dok jedni gladuju, drugi bacaju hranu. Naime, Bosna i Hercegovina je u vrhu evropske liste po količini bačenih namirnica. Dok se hranu baca, sve je veći broj bh. građana koji nemaju ni jedan obrok tokom dana.
Hranu se u Bosni i Hercegovini, ako je suditi prema statistici, baca i šakom i kapom. Godišnje je to vrijednosti čak 126,6 miliona KM!
U urađenoj analizi “Oslobađanje donacija hrane od plaćanja PDV-a” koja je rađena za Fondacija Mozaik u okviru inicijative “Smanjimo bacanje hrane – donirajmo je”, prikazano je da je samo u 2020. godini od 82,7 miliona KM vrijednosti donirane hrane čak 12,01 milion KM otišao na PDV, dok su preduzeća odgovorila kroz provedeno istraživanje da godišnje bace hrane u vrijednosti od čak 126,6 miliona KM.
Očito je da da im se više isplati uništiti hranu, nego je donirati, zbog poreza koji je potrebno platiti državi.
S toga,ukidanje naplate PDV-a na doniranu hranu treba biti jedna od hitnih mjera donosioca odluka, čime će se dodatno pomoći našim sugrađanima kojima je pomoć neophodna.
U BiH je danas najmanje 60 javnih kuhinja u kojima se hrani najmanje 16.800 osoba. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama kako bi preživjeli.
Prema posljednjem izvještaju Ujedinjenih naroda, u BiH se godišnje bace 273.000 tona hrane. To znači da svaki građanin naše zemlje godišnje u prosjeku baci 83 kilograma hrane.
Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane u BiH, prema ranijim podacima, unište polovinu spomenute hrane (140.000 tona), a drugu polovinu bačene hrane predstavlja otpad iz kućanstava. Veliku količinu uništene hrane moglo bi se donirati kad bi država imala više sluha.
Doktor ekonomskih nauka Faruk Hadžić, objasnio je tri moguća scenarija po pitanju oslobađanja donacija hrane od plaćanja PDV-a: nivelacija cijena hrane pred istek roka trajanja, uvođenje 0 posto PDV-a za sve donacije hrane i uvođenje 0 posto PDV-a za donacije hrane pred istek roka trajanja.
Tokom konsultacija sa predstavnicima Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje koji pokazuju spremnost da podrže ovu inicijativu, kao najizvodljiviji scenarij prepoznato je uvođenje 0 posto za donacije hrane pred istek roka, a koji bi mogao biti dio nacrta novog Zakona o PDV.
“U trećem scenariju, u kojem bi se donacije hrane pred istek roka trajanja oslobodile plaćanja PDV-a, najveću korist bi imale javne kuhinje i udruženja, koje bi mogle dobiti doniranu hranu u procijenjenoj vrijednosti 126,6 miliona KM, dok država u ovom slučaju ne bi naplatila bilo kakav dodatni iznos PDV-a. Preduzeća bi na ovaj način uštedila troškove uništavanja hrane u iznosu od minimalno 6,33 miliona KM”, objašnjeno je u analizi.
Posebno je istaknuto da bi država imala indirektnu korist na svim nivoima vlasti, tačnije u svim budžetima, jer bi se do sada predviđeni iznos za donacije hrane u novcu mogao usmjeriti na dodatno osiguranje više obroka ili nabavku opreme neophodne za rad javnih kuhinja, posebno imajući u vidu da je realno očekivati da će porasti broj korisnika i korisnica javnih kuhinja zbog negativnih efekata inflacije i mogućeg usporavanja i pada ekonomije, koji će pogoditi osobe sa niskim primanjima.