Svijet je mislio, vjerovao, da će sa prijemom Bosne i Hercegovine u organizaciju Ujedinjenih nacija stvoriti uslove za mir, isto kao što danas svijet misli da će sa rezolucijom o Srebrenici stvoriti uslove da se zaustavi (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić, rekao je danas Fuad Đidić, diplomata i publicista.
“Kao što su mislili da će stvoriti uslove da se zaustavi Slobodan Milošević 1992. godine sa prijemom BiH u organizaciju UN-a. Ponavlja se isti model, da će se sa ovom rezolucijom zaustaviti Vučić, zaustaviti (op.a. predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad) Dodik, zaustaviti ta arogancija, ta ista arogancija koja je pokazana 1992“, rekao je on.
Đidić je u nedjelju bio uvodničar redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, povodom 32 godine članstva BiH u UN-u “BiH je nepovratno u svjetskoj zajednici suverenih nacija”.
Istakao je da je BiH 22. maja 1992. godine BiH dobila novi geostrateški položaj i novo mjesto u globalnoj zajednici.
“S ovim epohalnim preokretom ova zemlja je dobila i jednu neizbrisivu konstantu, članstvo u organizaciji UN-a“, naglasio je on.
Dodao je da su poslije tog datuma “naši ljudi u svijetu dobili su svoj politički status, ogromnu moralnu snagu da nastupaju u zemljama u kojima se nalaze, kao organizovana politička zajednica“.
Podsjetio je da je u Australiji na bazi moralnog i političkog poticaja izgrađena ambasada BiH dobrovoljnim radom ljudi u Australiji.
“Naši građani od tog dana pa do danas imaju lobističku ulogu i ova zemlja na njih računa. Mi tu imamo velikih kapital u pogledu lobiranja, i odbrane zemlje i njenog suvereniteta“, rekao je on.
Naglasio je da je mnogo činjenica koje su prethodile 22. maju 1992. godine ostalo nepoznato javnosti.
“Poruke koju je 22. maj imao je kruna kontinuiranog političkog angažmana. BiH je bila manje ili nije bila nikako naoružana. Ona morala je da se osloni na diplomatiju, pregovaranje, na sve ono što je ustvari karakteristika UN i to je činjenica koja je doprinjela da ambasador iz Savjeta bezbjednosti UN-a kaže po prvi puta mi prihvatamo vladu u Sarajevu kao našeg sagovornika, a ne kao što to u tom trenutku radi Evropska zajednica, gdje kaže mi prihvatamo etničke lidere kao naše sagovornike“, kazao je on.
Dodao je da se model tri strane transformisao u „model strane država na jednoj strani i onih koji napadaju tu državu na drugoj strani“.
“Do tog trenutka BiH je bila kolonija i mogla je samo da odgovara na pitanja a nakon toga može da pita, da govori, što daje moralni kapacitet i ljudima i borcima“, istakao je Đidić.
Podsjetio je da je minimalni za aplikaciju za UN bio 35 dana, a taj rok je BiH skraćen na 15 dana.
Naglasio je da je potez Alije Izetbegovića koji je potpisao zahtjev za prijem u tako dramatičnim momentima, kakvi su bili u BiH u to vrijeme, velika diplomatska stvar i državnički potez.
To je donijelo i druga iskušenja, naročito za diplomatske misije u svijetu gdje su svi bili „surovo testirani“ da li su sposobni da BiH funkcioniše.