Pendeš šamar iz NATO-a vidi kao ohrabrenje: Stoltenberg poručio da država nema punu kontrolu nad OS BiH

Preporučujemo

Ministrica odbrane BiH Marina Pendeš komentirajući sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a koji je održan u petak 27. aprila u Briselu kazala je da je poruka ministara, kada je u pitanju aktiviranje MAP-a (Akcijskog plana za članstvo u NATO) za Bosnu i Hercegovinu, poticajna i ohrabrujuća.

– Za mene je to ohrabrenje i poticaj za još veći angažman i snažnije napore, te ću kao ministrica odbrane poduzeti sve kako bi se, u jednoj intenziviranoj suradnji s našim NATO prijateljima i partnerima, ostvario daljnji napredak BiH u procesu europskih i euroatlantskih integracija – zaključila je Pendeš.

- -

Da javnost nije imala prilike uživo pratiti obraćanje generalnog sekretara Jensa Stoltenberga iz sjedišta NATO-a u Briselu, možda bi i pomislili da nam je uputio ohrabrujuće poruke.

Šta je ustvari Stoltenberg rekao? Njegova je izjava žestok šamar ovdašnjim vlastima i jasna poruka da država Bosna i Hercegovina nema punu kontrolu nad Oružanim snagama BiH.

“Što se tiče Bosne i Hercegovine, pitanje je i dalje vezano za uvjete iz Talina. Očekujemo da BiH registrira nepokretnu imovinu. To se čini kao da je birokratsko pitanje, ali je ustvari problem države da ima punu kontrolu nad Oružanim snagama. To je i dalje problem o kojem razmišljaju saveznici NATO-a”, poručio je Stoltenberg.

Dakle, država nema punu kontrolu nad Oružanim snagama BiH! NATO to jasno vidi jer sve prate. Dokazano je to 25. septembra 2016. Kada su pripadnici OS BiH izlazili na neustavni referendum u uniformama i prošli nekažnjeno.

- -

Dokazano je to i 9. januara prošle godine kada je član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić postrojio naoružanu 6. Pješadijsku brigade u centru Banja Luke, bez saglasnosti druga dva člana Predsjedništva.

Dokazano je to, evo sada, i na knjiženju vojne imovine. Državna vlast nema kontrolu nad polovinom Oružanih snaga BiH, odnosno na teritoriji pola države.

Do sada je, kako nam je rečeno iz Ministarstva odbrane BiH, od ukupno 63 perspektivne vojne lokacije njih 33 uknjiženo i to sve na teritoriji Federacije BiH.

“Na teritoriji Republike Srpske nije bilo knjiženja perspektivnih vojnih lokacija,osim što je donesena Odluka Ustavnog Suda BiH o knjiženju vojne lokacije Veliki Žep u općini Han Pijesak na državu Bosnu i Hercegovinu”, kazali su za MO BiH za Index.ba

Drugačiji podaci pak dostavljeni su Indexu iz Pravobranilaštva BiH.

“Do sada su podnesena 43 zahtjeva za knjiženje, a uknjiženo je 26 lokacija”, glasio je odgovor iz Pravobranilaštva BiH.

Odakle Ministarstvu odbrane šest lokacija više, ako su podaci Pravobranilaštva BiH jedini relevantni? I kako Ministarstvo odbrane ne zna da je u Pregledu odbrane broj perspektivnih lokacija sa 63 smanjen na 57?

Možda i ne treba biti iznenađen zbog konfuzije oko ovih informacija, kada ministrica Pendeš briselski šamar tumači kao ohrabrujuću poruku.

(Edina Latif)

Najnovije

Nizozemska obavještajna služba vidi ratove u Gazi i Ukrajini i uništavanje Kur’ana kao okidač za terorističke prijetnje

Nizozemska nacionalna obavještajna agencija saopštila je u utorak da su prijetnje usmjerene na Nizozemsku sve više povezane sa svjetskim...