Zapadnom Balkanu potrebna je odlučnija zaštita od malignog uticaja trećih strana, izjavio je predsjednik Milo Ðukanović na sastanku sa članovima delegacije Evropskog savjeta za međunarodne odnose (ECFR), koji borave u studijskoj posjeti Crnoj Gori i regionu.
U saopćenju iz Kabineta crnogorskog predsjednika navodi se da su aktuelni i nekadašnji politički zvaničnici, evropski poslanici i istaknute ličnosti društveno-političkog života Evrope, fokusirani na međunarodne spoljne odnose država Jugoistočne Evrope.
Oni su, dodaje se, iskazali interesovanje za Ðukanovićevo viđenje stanja u Crnoj Gori i regionu, mogućnostima za rješavanje unutrašnjih političkih kriza, ali i geopolitičkih odnosa i posljedica.
Ðukanović je predstavnicima Savjeta potvrdio da je tema regiona izuzetno važna za stabilnost Evrope, ali i dalju snagu i prestižnost NATO.
Navodi se i da je Ðukanović, uz ocjenu o izvijesnom poremećaju na širem globalnom planu, rekao da je aktuelna situacija na zapadnom Balkanu posljedica dvije okolnosti, zaustavljenog procesa proširenja i poremećaja na relaciji Istok-Zapad.
Ðukanović je, dodaju, ukazao na potrebu odlučnijeg i jasnijeg podsticaja zemljama zapadnog Balkana za integraciju u EU, i “odlučniju i promišljeniju zaštitu Regiona od malignog uticaja trećih strana što nije samo interes zapadnog Balkana, već i Evrope”.
Đukanović je iskazao zabrinutost da je oživljavanjem retrogradnih politika, posljednjih mjeseci zapadni Balkan više na pitanju stabilnosti, nego integracija.
– Uprkos tome, izrazio je spremnost Crne Gore da se bori za vrijednosti u koje vjeruje, napominjući da je Crna Gora sva svoja strateška postignuća ostvarila zahvaljujući funkcionalnosti države, što je sada dovedeno u pitanje i što se mora rješavati i u skladu sa očekivanjima javnog mnjenja – navodi se u saopćenju.
Među članovima delegacije Savjeta su i poslanica u hrvatskom Saboru i bivša ministarka spoljnihh poslova Hrvatske Vesna Pusić, koordinatorka programa Evropskog Savjeta Maria Simeonova, predsjednik Međunarodnog instituta za mir i bivši zastupnik u Evropskom parlamentu Hans Svoboda, i direktor i stalni saradnik Evropskog projekta Ivan Vejvoda.