Novi Grad, Modriča, Gračanica, Lopare, Tešanj, Velika Kladuša, Ljubinje, Ključ i Bihać otvorili su javni poziv dodjele bespovratnih sredstava za projekte za osobe iz dijaspore ili povratnika iz dijaspore. Projekat traje cijelu godinu, a konkurs će biti otvoren i u drugim brojnim gradovima u BiH.
DESET APLIKACIJA
– Konkurs je trajnog karaktera i mi smo do sada imali oko deset aplikacija. Aplikanti imaju nekoliko obaveznih uslova koje moraju ispuniti na kraju sa biznis-planom. Jedan takav smo upravo odabrali i radi se o gospodinu Harisu Prošiću koji je iz Njemačke aplicirao da u Bihaću otvori firmu za pružanje usluga čišćenja sa profesionalnim mašinama i inovativnim pristupom. Projekt finansira fondacija Mozaik i mi možemo po korisniku obezbijediti do 40 hiljada maraka sa startup, s tim što i Grad Bihać učestvuje sa polovinom sredstava koje sufinansira, kazala nam je Alana Fajković, koordinator za dijasporu Grada Bihaća.
Na konkurs se mogu prijaviti svi građani BiH u dijaspori, biznis može otvoriti u BiH i zaposliti ljude da ga vode, a ne postoji obaveza da se sam mora vratiti u domovinu. Također, za bespovratna sredstva mogu aplicirati i povratnici iz dijaspore pod uslovom da se u BiH nisu vratili duže od dvije godine od raspisivanja javnog oglasa, objasnila je Fajković.
Fondacija Mozaik je za ove projekte, raspoređeno po gradovima u Bosni i Hercegovini, obezbijedila 1,2 miliona maraka. Fond za podršku ulaganjima iz dijaspore finansiraju Vlada Švicarske te u iznosima od pola svakog pojedinačnog projekta 18 općina i gradova iz oba entiteta.
RAZVOJNI PROGRAMI
Jedna od njih, Općina Ključ, aktivno radi na definisanju saradnje sa dijasporom na institucionalnom osnovu i provođenju pojedinačnih projekata, te tako otvaraju mogućnost za intenzivnije uključivanje dijaspore u razvojne programe lokalne samouprave.
Ova općina ima oko 15 hiljada stanovnika, dok je isto toliko građana na privremenom radu u inostranstvu. Svima njima nudi se uspostavljena institucionalna saradnja sa dijasporom, kvalitetna komunikacijska povezanost, većim dijelom pripremljena prostornoplanska dokumentacija, razvijene ponude za lovni, ribolovni i druge vidove turizma, povoljni klimatski uslovi za razvoj voćarske i povrtlarske proizvodnje te spremnost i uslužnost administracije.