Referendum u Makedoniji, koji će biti održan 30. septembra, proći će uspješno, ali je važno šta će se događati na političkoj sceni nakon održavanja referenduma, s obzirom na to da je za sprovođenje Dogovora o rješavanju spora o imenu sa Grčkom potrebno da se u Skupštini Makedonije dvotrećinskom većinom izglasaju potrebne ustavne izmjene, smatraju politički analitičari koji su za Anadolu Agency (AA) govorili o mogućem ishodu referenduma, kao i o budućoj perspektivi zemlje.
Vlade Makedonije i Grčke su u junu ove godine u Prespi potpisali Dogovor za rješavanje makedonsko-grčkog spora o imenu, prema kojem bi Makedonija trebala promjeniti ime u Republika Sjeverna Makedonija. Dio Dogovora je i sprovođenje referenduma u Makedoniji.
Referendumsko pitanje 30. septembra će glasiti: “Da li ste za članstvo u EU i NATO sa prihvatanjem Dogovora između Makedonije i Grčke?”
– Pnedarov: Referendum će biti uspješan –
Politički analitičar Todor Pendarov smatra da će referendum proći uspješno imajući u vidu, kako kaže, da je u to uloženo mnogo političkog kapitala, posebno od vrhunskih evropskih političkih igrača koji su proteklih dana i posjetili Makedoniju.
Ipak, prema njegovom mišljenju, važno je i šta će se događati nakon referenduma. Pendarov smatra da će biti mnogo teže da se Dogovor u cijelosti implementira u Makedoniji zbog potrebnih ustavnih promjena, za koje treba glasati dvije trećine od ukupnog broja poslanika u Skupštini Makedonije.
“Ukoliko se implementira kod nas, u Grčkoj, zahvaljujući međunarodnom faktoru, Dogovor će proći u parlamentu, tamo je potrebna samo ratifikacija u parlamentu. Problem će biti kako će se to odvijati kod nas, jer da se implementira dogovor potrebno je ustavne promjene da budu izglasane sa dvije trećine od ukupnog broja poslanika (81 glas poslanika od ukupnih 120 u Skupštini), zatim glasanje o amandmanima prostom većinom i, na kraju, kada dođu na usvajanje, potrebna je većina od dvije trećine. Hoće li se to obezbijediti, nisam siguran”, ističe Pendarov.
Prema njemu, jedna od opcija je, ako prvo glasanje ne prođe, da sadašnji sastav skupštinske većine raspiše vanredne parlamentarne izbore.
Upitan o tome kakve će biti perspektive za manje etničke zajednice u Makedoniji nakon provođenja referenduma i progresa u euro-atlantskim procesima, Pendarov kaže da se njihova prava ne ostvaruju u onoj mjeri u kojoj bi to bilo potrebno.
“Članstvo u NATO-u ne možete gledati u svjetlu etničkih zajednica. Samo učlanjivanje u NATO-u neće mnogo promijeniti u pogledu manjih etničkih zajednica iz prostog razloga što smo ih mi zaboravili od implementacije Ohridskog okvirnog sporazuma. Etničke zajednice uživaju određena prava, ali kada je riječ o faktičkom ostvarivanju prava, zbog raznih razloga, prije svega, funkcionalnosti zemlje, ona se ne ostvaruju”, kaže Pendarov.
– Musliu: Opozicija otežava postizanje potrebnog cenzusa –
Politički analitičar Albert Musliu kaže da je glavno pitanje da se postigne potrebni cenzus na referendumu, odnosno da od ukupnog broja birača u zemlji izađe najmanje 50 odsto. On smatra da je to teško zbog toga što makedonska opoziciona stranka VMRO-DPMNE nije u cjelosti uključena u to.
“Ne postoji spor oko različnih stavova, smatram da nema dileme da će većina birača koji će izaći na referendum glasati ‘za’. No, upravo zbog nedostatka jasnog stava opozicije, dileme su povezane sa censuzom”, kaže Musliu koji smatra da makedonska opozicija treba biti aktivinija u procesu referenduma.
Musliu dodaje da je njegovo uvjerenje da će 30. septembar biti praznični dan u Makedoniji, naglašavajući da su za vrijeme kampanje promotori referenduma uspjeli pomoći građanima, dati potreban entuzijazam da podrže referendum.
Prema njemu, koristi od Dogovora o rješavanju spora o imenu sa Grčkom će imati svi građani Makedonije, uključjući i manje etničke zajednice, jer svaka deblokada euroatlanskih procesa, prema njegovim riječima, znači potencijal za poboljšanje kvaliteta života građana.
Bivši ministar bez resora u Vladi Makedonije i sadašnji član Vijeća bezbjednosti Makedonije Furkan Čako ističe da od dana kada je Makeodnija proglasila nezavisnost, prioritetan cilj je bio članstvo i integracija u različitim međunarodnim organizacijama, posebno euro-atlantskim, kao i u institucijama Ujedinjenih naroda (UN).
On naglašava da je ovaj cilj naveden u svakom strateškom dokumentu države, u programu svake dosadašnje vlade, kao i u izbornim ponudama političkih stranaka.
„Referendum koji će se održati 30. septembra možemo smatrati jednim demokratskim instrumentom kako bismo se još jedan korak približili našem strateškom cilju, članstvo u NATO-u, nešto što kao država želimo postići još od naše nezavisnosti. Iako prolazimo kroz period kada se diskutira je li referendum legitiman ili nije, umjesto da se diskutira hoće li proći uspješno, prema generalnoj atmosferi u zemlji, mislim da ne postoji barijera zbog koje referendum ne bi bio uspješan”, kaže Čako.
– Biševac: Referendum će odrediti budućnost –
Politički analitičar Safet Biševac, nekašnji novinar i poslanik u Skupštini, smatra da će referendum na neki način odrediti budućnost zemlje i njenih građana.
“Za Republiku Makedonijiu ovaj referendum zaista ima jednu takvu dimenziju jer od njegovog ishoda, ali i od raspleta situacije, od učlanivanja ove zemlje u NATO-u i EU zavisi budućnost ove zemlje. Dakle, ovo je više referendum o budućnosti i mislim da je to ono što treba istaći ovom prilikom”, kaže Biševac.
Dodaje da političke elite u Makedoniji od njene nezavisnosti nisu uspjele izgraditi sistem vrijednosti koji bi građane približio standardima i vrijednostim koji vladaju u EU i NATO-u, što je prema njegovim riječima, ključni problem u zemljama Balkana, izuzimajući Sloveniju.
Bičevac kaže da je Dogovor o rješavanju spora o imenu između Makedonije i Grčke mogao biti i bolji, ali građani Makedonije zaslužuju šansu kojom bi se stvorile prilike za bolju budućnost.
“Tehnički mislim da referendum ne može biti neuspješan, iako ne bude ispunjen cenzus od 50 odsto, kako to traži zakon, to neće biti problem jer će velika većina građana koji izađu na referendum zasigurno glasati ‘za’. Druga dimenzija je da je on konsultativan i nije obvezujući. Na kraju krajeva, ipak će to čitavu stvar oko Dogovora i odluke će biti donesene onamo gdje treba da se donesu, to je Sobranje Republike Makedonije, i mislim da će se naći potrebna dvotrećinska većina od 80 poslanika”, smatra Biševac.
– Mogućnost za prijevremene izbore –
Upitan o tome koliko bi uspješan referendum i sprovođenje Dogovora mogli doprinijeti za pobošljanje statusa i stanja manjinskih etničkih zajednica u Makedoniji, ovaj politički analitičar smatra da će se progres, ukoliko bude postignut, odraziti pozitivno za sve zajednice koje žive u zemlji.
“U onoj mjeri u kojoj donese boljitak najvećoj etničkoj zajednici ili drugoj po veličini entičkoj zajednici, Makedoncima i Albancima, sigurno će donijeti boljitak i manjim etničkim zajednicama počev od Roma, Turaka, Bošnjaka, Srba i tako daljej… Dakle, ovo je proces, ono što će ovaj referendum i pozitivna odluka u Parlamentu omogućiti, je brzo članstvo u NATO-u”, ističe Biševac.
U odnosu na moguće održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora u Makedoniji, Biševac kaže da bez obzira kakav bude ishod rerferenduma 30. septembra, otvoriće se politička borba u Skupštini.
On smatra da, sa jedne strane, ukoliko ne bude uspješan referendum, to može biti signal opoziciji da zatraži prijevremene parlamentarne izbore koji bi se održali zajedno sa predsjedničkim u aprilu 2019. godine, a ukoliko referendum bude uspješan, da premijer Zoran Zaev tu mogućnost može iskoristiti sa nekom novom koalicijim, u kojoj bi bile stranke prevođene Socijaldemokratskim savezom Makedonije (SDSM) i sve one koje podržavaju referendum, što bi, prema riječima Biševca, bilo dovoljno da ta koalicija postigne dvije trećine poslanika u Skupšini.