Čvršći stav Bruxellesa – koji je primijetno izostao prošle sedmice – prema kontroverznom dokumentu koji predlaže promjene granica na Zapadnom Balkanu pomogao bi smiriti rastuće strepnje u regiji.
Piše ovo u svojoj današnjoj analizi “Euractiv” pod nazivom “‘Fantomski papir’ izaziva nemir na Balkanu, čeka se reakcija EU”.
Istovremeno, regionalni i međunarodni akteri koje je kontaktirao ovaj medij odlučno su odbacili ideje fantomskog “non-papera”.
Prošle sedmice jedan ljubljanski medij objavio je “non-paper”, koji je navodno napisao slovenski premijer Janez Janša ili neko njemu blizak, predlažući moguće promjene granica radi rješavanja dugotrajne slabosti u bivšoj Jugoslaviji.
Janša je negirao da je napisao dokument, prenose “Vijesti.ba”. Na pitanje “Euractiva”, iz ureda predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela nisu mogli poreći da su zaprimili dokument niti to dalje komentarisati.
Zamjenik premijera Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov, čija zemlja bi bila pogođena predloženim promjenama granica, predloženi koncept većih država unutar etničkih granica nazvao je “opasnim”.
“Jedini pravilan strateški odgovor na ove rasprave bio bi jačanje i postizanje vidljivog napretka u evropskim integracijama regije”, rekao je za “Euractiv” ovaj političar koji je odgovoran za evropske integracije svoje zemlje.
“Moramo se fokusirati, ne na stvaranje većih država, nego velikih evropskih demokratija i velikih ekonomija u regiji. Primijetno blijeđenje evropske perspektive Balkana posljednjih godina možda zapravo i ima neke veze s ponovnim rađanjem ove suprotstavljene vizije”, kaže Dimitrov.
Nije ovo prvi put da se teritorijalne promjene predlažu kao rješenja za političke nevolje poluostrva. O ovoj ideji, koja ispliva na površinu svakih nekoliko godina, navodno je 2018. godine razgovarano između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i tadašnjeg predsjednika Kosova Hashima Thaçija, koji je kasnije optužen za ratne zločine.
Evropska komisija privremeno je podržala plan, koji je nakon toga odbačen nakon žestokog protivljenja Berlina.
Profesor na Centralnoevropskom univerzitetu Marko Prelec smatra da je non-paper neka “vrsta Rorschachove mrlje na kojoj onaj koji je gleda vidi ono što želi”.
“Reakcije možda više govore o onima koji reaguju, nego o samom navodnom non-paperu”, rekao je ovaj analitičar, izražavajući sumnju u porijeklo dokumenta.
Prema njegovom mišljenju, bilo bi od koristi kad bi Evropska unija zauzela čvršći stav prema tom papiru, prenose “Vijesti.ba”.
“Širokogrudo tumačenje je da Bruxelles i neke članice nisu sigurne da li je pametno jednostavno pokušati poreći vjerodostojnost (non-papera) tako što ga neće komentarisati ili izaći i osuditi ga. Mislim da je u ovom trenutku vjerovatno najbolje da se to osudi “, ocjenjuje Prelec.
Dodaje da non-paper treba gledati u kontekstu splašnjavanja procesa proširenja koji je izgubio zamah nakon što je Hrvatska ušla u Evropsku uniju 2013. godine.
“Ljudi govore o proširenju koje je u osnovi gotovo, o onom pogledu koji je prije nekoliko godina bio apsolutna jeres… Bila je to nezamisliva stvar, koja je sada zamisliva, a za neke i vjerovatna”, naglašava Prelec.
Engjellushe Morina iz istraživačkog centra Evropskog vijeća za vanjske poslove rekla je za Euractiv da već dugo reputacija EU u regionu nije bila toliko slaba kao sada. Ističe da je non-paper “signal za EU da treba da nađe osnove za ujednačavanje stava prema Zapadnom Balkanu jer neke članice EU imaju različita mišljenja, različite ideje”.
“Euractiv” piše da non-paper neće biti na dnevnom redu sastanka ministara vanjskih poslova EU sa njihovim kolegama sa Zapadnog Balkana, koji će biti održan u maju, ali da bi neki učesnici mogli pokrenuti raspravu o tome.
Ministri vanjskih poslova EU trebali su na sastanku u aprilu raspravljati o Zapadnom Balkanu. Na pitanje zašto je ta rasprava odgođena, visoki dužnosnik EU rekao je prošle sedmice za “Euractiv” da ona zahtijeva pravi sastanak, a ne onaj koji se održava putem videolinka.
“Zbog toga nam je potrebna dobra i bogata rasprava – i mislimo da bi se ona trebala održati licem u lice”, kazao je on, najavivši da će rasprava među ministrima vanjskih poslova u maju biti “vrlo iskrena i otvorena”.
Portugalsko predsjedavanje Evropskom unijom želi da se odluke o proširenju donesu do juna, kazala je ranije ove sedmice ministrica za evropske poslove te zemlje Ana Paula Zacarias, prenose “Vijesti.ba”.
Cilj bi bio, kako je navela, da se primijeni nova metodologija proširenja na Srbiju i Crnu Goru i usvoje opšti stavovi za pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, čak i da se održe prve međuvladine konferencije sa tim zemljama.
Jedan iskusni diplomata u Bruxellesu kazao je za “Euractiv” da je neophodna neka akcija jer “kad god EU nije dovoljno prisutna i vidljiva, regionalna dinamika brzo se mijenja, oblikuju se opasni narativi i uskaču treći akteri”.
“Više nego ikad dosad potrebna je zajednička akcija sa SAD-om. Mi radimo na istom strateškom cilju da se Zapadni Balkan ‘čvrsto usidri’ u EU. Nema plana B, niti treba da ga bude. Njihova budućnost je u EU”, dodao je ovaj briselski diplomata.