Muhamed Sacirbey je bio ministar vanjskih poslova BiH u ratnom periodu te je imao i dva mandata ambasadora naše zemlje u Ujedinjenim nacijama. Već duži period živi u SAD-a, a za list Diplomat artist napisao je tekst o preminulom američkom senatoru i velikom prijatelju Bosne i Hercegovine Johnu McCainu.
Njih dvojica su se upoznali u debati tokom emisije na CNN-u “Crossfire”.
Sacirbey kaže da je, uprkos političkim skandalima, McCain bio nesumnjivo američki heroj te su se njegove političke ideje i dalje oblikovale. Međunarodna pitanja tog perioda predstavljala su pitanja konfilkta, agresije i genocida usmjerenog protiv Bosne i Hercegovine te da li su SAD imale vanjskopolitički utjecaj u tome.
Za nekoga ko je rođen u Bosni i Hercegovini te prvog takvog ambasadora u UN-u, te momka koji je imigrirao u SAD iz nedemokratske i komunističke Jugoslavije, ta zemlja je za Sacirbeya predstavljala ne samo dom i ličnu slobodu, već i “izuzetnu” zemlju koja se zalagala za toleranciju, različitost i pravo.
Nakon što je propao mračni autoritarizam Sovjetskog saveza, za njega su SAD predstavljale jedinu preostalu supersilu koja bi mogla oblikovati globalni skup prioriteta.
Ta zemlja je za većinu bila poput novog obećanja, te manje-više grub model lične slobode i ekonomske prilike za sve zemlje i demokratske institucije.
Kraj rata, agresija i genocid u BiH ne samo da su bili prvi test za američko novo vodstvo. Štaviše, BiH je na više načina bila napadnuta zbog silnih karakteristika koje je dijelila sa Amerikom – poput različitosti religija i nacija, što je bio i mozaik koji je definirao SAD tokom najprogresivnije i pozitivne evolucije.
Pat Buchannan je bio jedan od domaćina tokom CNN-ove emisije, a jedan od njegovim argumenata je bio da Amerika nije imala “psa u borbi” u brutalnosti tokom rata u BiH. Pat je senatora McCaina gledao kao šampiona i ratnog heroja koji će ga podržati u ovoj teoriji.
Tokom debate, kako piše Sacirbey, senator McCain je očekivano koristio jezik izolacionizma.
Sacirbey se vidio u ovoj emisiji kao neko ko mora služiti svojoj državi u kojoj je rođen, ali i neko ko je dosljedan američkim vrijednostima i interesima. Koristio je često izraz “mi” kako bi odgovorio i američkom i bosanskom identitetu.
U jednom trenutku rasprave američkog ulova u BiH, senator je sa tonom cinizma pitao šta to “mi” znači. Odgovor Sacirbey bio je da to vidi kao potpune i produžene odgovornosti/ obaveze u Americi. SAD je bolje uz rast demokratije, slobodno društvo i ekonomsku slobodu. Senator nije odmah na ovo odgovorio.
Ipak, njegov poziv stigao je nakon završetka emisije.
“Ambasadore Muhamed, htio bih vam se izvinuti ukoliko vam se na bilo koji način učinilo da dovodim u pitanje vaš američki identitet kojem pripadate”, rekao je senator.
Nije bilo druge racionalizacije, već jednostavno američki heroj koji je godine proveo u vojsci i koji je smatrao da je bitno uključiti me u njegovu definiciju lojalnog Amerikanca, napisao je Sacirbey.
“Senatore McCain, nikada nisam prestao razvijati našu ideju značenja prava, dužnosti i uključenja jednog Amerikanca. To nije bio McCain kao intervenista, kako su ga mnogi predstavljali da bi nastojali umanjiti njegove brige i pozive za Siriju i Ukrajinu. I da, za balkanske zemlje gdje je postao snažan glas za ulazak BiH u euroatlansku porodicu kao partner i saradnik. Volio bih da mislim da je naša debata četvrtinu stoljeća ranije imala nešto sa evolucijom Johna McCaina”, napisao je on.
Sacirbey smatra da je izvinjenje koje mu je senator uputio bilo dovoljno da zna da pripada tu i da je počašćen jer je bio u društvu Amerikanca poput njega.
Za McCain-a “svjetski građanina” nije značilo samo poistovjećenje sa “nacionalnim identitetom”, već da postoji u novom svijetu postoji riječ koja bi bila kompletna za ovaj pojam.
On je naredio američkom Senatu da usvoji UN Deklaraciju o osobama sa invaliditetom, što je većina njegovih republikanaca kolega odbila.
Kako piše Sacirbey, SAD su skoro uvijek umiješane u međunarodne tokove, nekada svojim manipulacijama i šemama, a nekada planovima onih koji ih žele privući kao najmoćniju zemlju na svijetu.
Uspon Kine, prepoznavanje ekspanzije Rusije pod Putinovom palicom ili nastanak ISIS-a su kasniji dokazi. Svi oni mogu predstavljali izazov slobodi ili izravnu prijetnju – Amerikancima i slobodnim građanima.
Nakon nekih njegovih kasnijih poteza kao vođe, Šaćirbey je počeo misliti o senatoru na oba načina – kao Amerikancu i kosmopoliti.
“Da li je McCain vidio sličnu budućnost, gdje su ovi identiteti ne samo dosljedni, već i najnaprednija perspektiva kosmopolite, koji je izrađen na istim temeljima kao i američki patriota?”, upitao se Sacirbey na kraju.
(I.S.)