Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović su u proceduru te institucije uputili prijedlog državnog zakona o imovini.
U njihovom prijedlogu se jasno navodi da je vlasnik državne imovine BiH, a ne entiteti RS i FBiH, što znači da treći član Predsjedništva Željka Cvijanović za njega neće glasati. Vrlo je moguće i realno očekivati da će, kada ovaj prijedlog dođe na dnevni red Predsjedništva BiH, ona povući i veto kako bi o vitalnom entitetskom interesu odlučivali u Narodnoj skupštini RS-a i u konačnici odbili taj zakon.
Bez obzira na to, Bećirović objašnjava da je riječ o važnom zakonu bez kojeg BiH ne može biti suštinski suverena.
“Ovo je jedan od najsloženijih i najvažnijih zakona u postdejtonskoj BiH. Zajedno s velikim brojem stručnjaka smo na ovom zakonu radili šest mjeseci. Prije upućivanja zakona sam razgovarao i sa predsjednicima stranaka bh. orijentacije kako bi podržali tekst ovog zakona”, kazao je.
Objašnjava da će strogo voditi računa o tome da svoju politiku vode u okviru zakona i važećih poslovnika te otkriva šta piše u predloženom zakonu.
“Prema Članu 8 predloženog zakona o državnoj imovini, BiH je nosilac prava vlasništva na cjelokupnoj državnoj imovini, entiteti i drugi nivoi vlasti u BiH mogu koristiti i upravljati onu državnu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti u mjeri u kojoj su ovlašteni ovim zakonom ili nekim drugim koji donese parlament”, naveo je.
Naglašava da državna imovina reflektira državnost, nezavisnost i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo BiH, a ne entitetima.
“Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski, a ne formalno suverena vlast”, kazao je.
Na kraju je podsjetio da je i Ustavni sud BiH odlučivao o ovom pitanju i donio konačni i obavezujući pravni stav da je BiH nasljednik socijalističke imovine, odnosno RBiH i bivše SFRJ, no to je još jedna odluka Ustavnog suda BiH koju Dodik i politika iz RS-a ne priznaje pod izgovorom da se u toj instituciji odlučuje u korist Bošnjaka i preglasavanjem Srba. Međutim, riječ je o jednoj od rijetkih instutucija u BiH u kojoj zakon ne propisuje nikakvo nacionalno odlučivanje.