Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obilježava 135 godina postojanja. Bogat i sadržajan program, nove i stalne postavke na sva tri odjeljenja privukli su posjetitelje. Najveću pažnju, tradicionalno, izaziva sarajevska Hagada, ali i viševjekovni knjižni fond.
Najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovina otvorila je svoja vrata povodom 135. godišnjice. Posjetioci su imali priliku vidjeti najvrijednije eksponate koji su obilježili istoriju i postavili temelje naše države.
Ono što je posebnu pažnju privuklo pažnju tokom 135. godišnjice Zemaljskog muzeja, jeste što je prvi put biblioteka otvorila svoje depoe.
“U biblioteci imamo preko 400.000 publikacija, a to su prije svega naučne discipline koje se proučavaju u Zemaljskom muzeju BiH. Priredili smo i izložbu o Glasniku Zemaljskog muzeja BiH, koji je počeo da izlazi godinu dana nakon osnivanja Zemaljskog muzeja”, saopštila je voditeljica biblioteke Saliha Alijagić.
Dio programa posvećen je sevdalinci, a nezaobilazno je i razgledanje sarajevske Hagade. Jevrejska obredna knjiga se rijetko može vidjeti, a još su rjeđe osobe koje ju mogu dodirnuti.
“To je jedan od naših možda i najvažnijih eksponata, odnosno eksponat koji se jako rijetko viđa pa je zbog toga još važniji. Koleginica i ja smo te koje okreću stranu. Svaka dva mjeseca okrenemo stranu, iz razloga da zaštitimo Hagadu, da ne dođe do izbjeljivanja stranica. Mislim da mi taj proces okretanja stranica oduzme nekoliko godina života”, pojasnila je Azra Bečević Šarenkapa iz Zemaljskog muzeja.
Ipak, i ova godišnjica obilježava se uz brojne probleme sa kojima se muzej decenijama suočava. Nedostaci su brojni, ali uzrok svih su, uglavnom, finansije. Svoju pomoć u protekle dvije godine pružila je fondacija ALIPH, sa sjedištem u Švajcarskoj.