Njemački kancelar Olaf Scholz poručio je da bi prije proširenja EU na zemlje Zpadnog Balkana, za koje je rekao da na prijem čekaju više od 20 godina kao i primanje Ukrajine i Moldavije, trebalo reformisati samu EU.
Savezna vlada Njemačke objavila je vijest u govoru koji je Scholz održao ranije u Pragu, a povodom rata u Ukrajini.
“EU koja će biti proširena na 30 ili 36 članica, bi morala poboljšati strukture za donošenje odluka, kako bi bila sposobna da djeluje. Tamo gdje je danas potrebna saglasnost svih članica, pojačava se rizik da bi s svakom novom primljenom članicom jedna jedina zemlja mogla ulaganjem veta spriječiti donošenje odluka”, rekao je Scholz, prenosi stranica Vlade Njemačke.
Iako je govor održan prije nekoliko mjeseci, indikativno je da je objavljen tek jučer, što bi moglo da znači da će Njemačka tražiti da se u narednom periodu, pred početak pretpristupnih pregovora, intenzivira dijalog s ostalim zemljama članicama EU da se ukine veto na odluke koje odnose na vanjsku politiku.
Napomene radi, zemlje istočne Evrope, poput Poljske, Češke ili Mađarske, bi željele da ostane mogućnost veta, kako bi na taj način pojačale svoj uticaj na odluke koje se donose u Briselu.
“Osim uvođenja mehanizma donošenja odluka prostom većinom umjesto konsenzusa u Savjetu EU, Scholz se založio i za novi balans u Evropskom parlamentu i za Evropsku komisiju koja bi i dalje zadržala princip da svaka zemlja ima po jednog člana, ali koja bi bila efikasnije organizovana”, navodi se na sajtu Vlade Njemačke.
Invazija Rusije na Ukrajinu dodala je pozive da se, ne samo Sjeverna Makedonija, već i Kosovo, Crna Gora, Srbija, Albanija i Bosna i Hercegovina približe EU kroz punopravno članstvo ili neku alternativu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Lideri EU nisu ponudili konkretan raspored za članstvo šest zemalja zapadnobalkanskih kandidata na Samitu u Sloveniji u oktobru, ponovivši samo predanost bloka procesu proširenja.