Predsjednik Mežlisa Islamske zajednice Mostar mr. Džafer Alić iznenađen je odlukom dr. Velibora Milivojevića da je na glasanju za izbor gradonačelnika Mostara podrži projekte podjele grada i dominacije jednog nad drugim narodima.
„Mostarska Saborna crkva na Bjelušinama čija gradnja uspješno ide i privodi se kraju, zaziva nadu da će ona, ne samo upotpuniti nedostajući skladni i prepoznatljivi multireligijski mozaik grada, već biti i konstruktivni poticaj harmonizirajućoj ulozi srpskog elementa u njemu. Za dobrobit boljeg, otvorenog i naprednog Mostara, u interesu svih, a ni na čiju štetu“, napisao je mostarski muftija Salem ef. Dedović uoči decembarskih izbore u Mostaru.
„Tada su u širim srpsko-pravoslavnim crkvenim i političkim krugovima ove riječi pozdravljene i ocijenjene da realno sagledavaju buduću poziciju i ulogu srpskog političkog faktora u mostarskom Gradskom vijeću. Sa žaljenjem moramo da konstatujemo da smo nemalo iznenađeni i do kraja rezignirani opcijom da srpski izabrani vijećnik dr. Velibor Milivojević, koji je nastupao pod čuvenim Šantićevim sloganom Ostajte ovdje, bude otvoreno u službi projekta koji idalje od Mostara po svaku cijenu želi praviti podijeljeni grad i u kojem treba da vlada dominacija jednog naroda (hrvatskog), nad drugim i trećim narodom (Bošnjacima i Srbima) i Ostalima, i jedne vjere (katoličke) nad drugom i trećom (muslimanskom i pravoslavnom). Otvoreno pristajanje uz jedan takav koncept potpuno nas vraća u ne tako davna vremena političkih dogovora Srba i Hrvata na štetu Bošnjaka“, navodi Alić.
Prema njegovim riječima, ovakav stav srpskog političkog predstavnika uz kojeg nesumnjivo od samog početka stoji blagoslov i puna podrška Srpske pravoslavne opštine Mostar i njenog sveštenstva, ostavlja prostor za sumnju u iskrenost, otvorenost i spremnost istih da se na dobrokomšijskim odnosima gradi dijalog i povjerenje u Mostaru i Hercegovini.
„Izgleda da ćemo umjesto muftijine nade s početka teksta morati zaključiti mišlju da u narednom periodu, ipak, na našu žalost, neće biti konstruktivnog poticaja budućem multietničkom i otvorenom Mostaru, što su Bošnjaci muslimani nesumnjivo priželjkivali kada su otvorena srca stali uz obnovu Sabornog hrama, časteći ga i doživljavajući svojim“, zaključuje Alić.