U ponedjeljak će se specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Mathew Palmer sastati s bosanskohercegovačkim zvaničnicima ne bi li ubrzali reformu Izbornog zakona, trenutno najznačajnijeg političkog pitanja u Bosni i Hercegovini.
Kako saznajemo, Palmer će se sastati sa članovima Predsjedništva BiH i članovima Interresorne radne grupe za promjenu Izbornog zakona.
“Što se tiče sastanka u ponedjeljak, jučer smo obaviješteni na samoj sjednici IRRG-a da ćemo se sastati s Mathewom Palmerom i predstavnicom EU iz Brisela. Nikakav drugi detalj mi zaista nije poznat. Ono što ću naglasiti je svakako očekivanje podrške nove američke administracije da sve buduće izmjene Ustava BiH i izbornog zakona idu u psmjeru poštivanja individualnih ljudskih prava odnosno principa koji važe i u EU i svim modernim, demokratskim, građanskim društvima”, rekao je Đenan Đonlagić, (DF) član Interresorne radne grupe.
Iako je domete ove posjete teško procijeniti, jer su stavovi HDZ-a i SDA izuzetno udaljeni, pozicioniranje glavnih aktera uveliko traje. S tim u vezi, Večernji list danas je izašao s informacijom da su hrvatski pregovarači spremni prihvatiti reduciranje ovlasti Doma naroda Federacije BiH, ali pod određenim uvjetima. Bez obzira na ograničenost informacija koje su ovom prilikom iznesene, prvi put je HDZ javno izašao s mogućnošću reduciranja ovlasti Doma naroda.
“Kako se doznaje, hrvatski pregovarači bili bi spremni ući i u takve vrste aranžmana, ali uz ispunjavanje određenih preduvjeta. Najvažniji je da bi se uloga Doma naroda formalno, ali ne i suštinski promijenila”, navodi se u tekstu.
Ističe se da po tom prijedlogu Dom naroda ne bi o svakom pitanju odlučivao po automatizmu, nego kako to odrede etnički klubovi unutar Doma naroda, odnosno bilo bi prihvatljivo utvrditi “katalog vitalnih nacionalnih interesa”. Dalje se navodi da se u tom slučaju odluka jednog etničkog kluba ne bi preispitivala, odnosno ne bi mogla biti oborena odlukom Ustavnog suda Federacije BiH.
Prijedlog koji je iznesen u najmanju ruku je nepotpun u smislu objašnjenja koja su to sve pitanja koja potpadaju pod kategoriju vitalnog nacionalnog interesa, odnosno još važnije, koja nisu. Isto tako, nejasno je kako bi se u slučaju reduciranja ovlasti Doma naroda FBiH to odrazilo na državni Dom naroda.
Prema našim informacijama, u toku dosadašnjih razgovora s predstavnicima SDA, osim što je Čović deklarativno rekao da bi se to moglo razmotriti, a što je Bakir Izetbegović javno saopćio, kad god je iniciran konkretan razgovor u tom smislu, predstavnici HDZ-a su izbjegavali da to pitanje komentarišu. Skoro 20 godina HDZ nastoji vratiti potpunu kontrolu nad hrvatskim klubom u Domu naroda i baš sada, nakon stotina besmislenih sastanaka, protraćenog vremena i ultimatuma pristaje na reduciranje ovlasti Doma naroda.
S tim u vezi, u jednom dijelu teksta se kaže da bi ove promjene bile “formalne, ali ne i suštinske”, pa se postavlja pitanje samog smisla takvog prijedloga.
Poznavajući pristup predstavnika HDZ-a, u kojem se najčešće traži mnogo, a daje malo, cilj ovog prijedloga je na prvom mjestu stvoriti dojam da su oni ipak spremni na neki vid kompromisa, a na drugom, nazivanjem reformi formalnim, ali ne i suštinskim, poslati poruku glasačkom tijelu da uprkos otvaranju pitanja ovlasti Domova naroda sve ono što je HDZ obećavao neće biti iznevjereno.
S obzirom na to kako predstavnici HDZ-a tumače pojmove “jednakopravnost”, “legitimnost”, “majorizacija” i “demokratija”, “reduciranje” bi moglo suštinski značiti cementiranje.