Već u prvim danima ruske agresije na Ukrajinu postavljalo se pitanje jesu li balkanske zemlje, a među njima i Bosna i Hercegovina, sljedeće na redu za ukrajinski scenarij. Sigurnosni stručnjaci tada su ocijenili kako utjecaj Rusije na zapadni Balkan nije zanemariv, ali da je BiH u znatno drugačijem, boljem položaju nego Ukrajina. S druge strane, ekonomski utjecaj Rusije je priča za sebe.
Međutim, ruska državna agencija RIA Novosti, u predviđanjima za ovu godinu, ocijenjuje da bi “na Kosovu i Balkanu moglo doći do eksplozije”. I za EU predviđaju da će “biti u uzbuđenom i toplom stanju tokom cijele 2023.” jer se, kako se navodi “odlučila proširiti na istok na račun ruske zemlje i smatra da je ono što se događa u Ukrajini njena, a ne ruska stvar”.
Prijeteća predviđanja imaju dodatni nivo kada ruski ambasador u Srbiji, Aleksandar Bocan Haračenko dobijanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU komentariše kao “vrlo opasnu stvar i uključuje obustavljanje veza i saradnje RS s Ruskom Federacijom”, piše Deutsche Welle (DW).
Tako i predsjedavajući Zastupničkog doma parlamenta BiH Nebojša Radmanović (SNSD) prije nekoliko dana izjavljuje kako “u BiH treba biti više utjecaja Rusije”, žaleći jer “u postojećim odnosima snaga to nije lako izvesti zbog rata u Ukrajini”. Radmanović tvrdi kako je to “zbog kulturološkog značaja Rusije u svijetu i činjenice da su Srbi emotivno vezani za Ruse”.
“Ne postoji ruski maligni utjecaj u BiH. To je obavještajno-politička floskula i nema naznaka ko bi bili nositelji ruskog utjecaja”, kaže on.