Predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić oglasio se na svom Facebook profilu povodom rasprava o izbornom sistemu u BiH i naglasio da ne postoji hrvatski član Predsjedništva BiH, kao ni bošnjački ni srpski članovi.
“Prema Ustavu BiH postoji Predsjedništvo BiH koje ima tri člana, a koji se biraju iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Članove Predsjedništva BiH ne biraju Hrvati, Bošnjaci ili Srbi, nego građani Bosne i Hercegovine na direktnim izborima u dva entiteta kao dvije izborne jedinice”, napisao je Efendić.
Naglasio je i kako svi građani entiteta učestvuju u izborima, i članovi Predsjedništva BiH kao kolektivnog organa predstavljaju državu Bosnu i Hercegovinu i sve građane Bosne i Hercegovine, a ne narode kojima oni kao pojedinci pripadaju. Podvukao je i da je Predsjedništvo BiH najveći organ izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini. U simboličkom i stvarnom smislu predstavlja državu Bosnu i Hercegovinu i sve građane koji putem direktnih izbora biraju ovaj kolektivni organ.
“Evropski sud za ljudska prava donio je više presuda kojima je utvrđeno da je Ustav BiH diskriminirajući u dijelu u kojem ne daje pravo svim građanima BiH (Sejdić, Finci, Zornić, Pilav..) da se kandidiraju za člana Predsjedništva iz bilo kojeg entiteta. Obaveza naše države je da otkloni ovu vrstu diskriminacije omogućavajući kandidatima iz reda svakog naroda ali i ostalih, tj. svim građanima Bosne i Hercegovine da budu kandidati za članove Predsjedništva BiH bez obzira na izbornu jedinicu u kojoj žive”, istaknuo je lider Stranke za BiH.
Prema njegovim riječima, “umjesto ispunjavanja ove obaveze i ukidanja diskriminacije pokušavaju se ukinuti direktni izbori za Predsjedništvo kao najveći organ izvršne vlasti i na taj način građanima oteti pravo da biraju članove kolektivnog šefa države i to pravo prenijeti na političke stranke kroz parlamentarnu proceduru za koju vidimo da uopće ne fukcioniše”.
“Članovi Predsjedništva BiH moraju se birati na direktnim izborima, a Bosna i Hercegovina mora provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava i ukinuti diskriminaciju građana po nacionalnoj i teritorijalnoj osnovi jer i sam Ustav BiH daje prednost konvencijama o ljudskim pravima koje su direktno integrisane u Ustav i imaju prednost nad ostalim dijelovima Ustava ukoliko se utvrdi da su neke odrednice u koliziji sa konvencijama, a što je u ovom slučaju utvrđeno od strane Evropskog suda za ljudska prava”, naglasio je.
Smatra da ukoliko institucije BiH nisu u stanju izvršiti presude Evropskog suda za ljudska prava skoro 15 godina od njihovog donošenja, onda to treba učiniti visoki predstavnik kao vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine.
“Tu počinje i završava priča o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, odnosno karakteru naše države, hoće li biti demokratska i građanska, ili surogat na kojem insistira HDZ, hrvatska diplomatija i dio zvaničnika Evropske unije. Na sreću postoje i drugi i sve ih je više koji razumiju da je etnokratija neprovodiva u praksi i nespojiva sa demokratijom”, zaključio je Efendić.