Šefovi Odbora za vanjsku politiku najvećih stranačkih grupacija u Europskom parlamentu poslali su otvoreno pismo ministrima vanjskih poslova 27 država članica koji će 15. decembra odlučivati o uvođenju sankcija Miloradu Dodiku.
Također, pismo je upućeno i visokom predstavniku EU za vanjsku politiku, Josepu Borrellu, kao i šefu Delegacije EU u BiH, Johannu Sattleru.
U pismu se ministri država članica upoznavaju sa aktuelnom političkom situacijom u našoj zemlji, a Europarlamentarci su poručili kako su sankcije za Milorada Dodika i njegove partnere jedini garant očuvanja mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Njihovo pismo prenosimo u cijelosti:
– Kao što vam je sigurno poznato, Bosna i Hercegovina se suočava sa najtežom političkom krizom od kraja rata, direktno izazvanom djelovanjem srpskog člana tročlanog Predsjedništva Milorada Dodika i njegove stranke SNSD. Partijski neustavni bojkot legitimnih državnih institucija, koji je uveden prošlog jula zbog zakonitog usvajanja Zakona o negiranju genocida, pokazao se kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za Republiku Srpsku (RS).
U posljednjih mjesec dana Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) izglasala je jednostrano istupanje iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a predviđeno je i slično glasanje koje bi također jednostrano povuklo RS iz federalnih nadležnosti u oblasti poreza, pravosuđa i Armije BiH, čime je narušen ustavni poredak BiH.
Nedavna najava stvaranja vojske entiteta Republike Srpske i provokativne paravojne vježbe koje su snage policije RS izvele u blizini Sarajeva pokazale su da gospodin Dodik ne odustaje i da je voljan da koristi silu za ostvarenje svojih ciljeva, osjećajući se osnaženim direktnom i indirektnom podrškom Srbije i Rusije, kao i izostankom odgovora od strane EU.
26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je i dalje u velikoj mjeri pod međunarodnim nadzorom, s visokim predstavnikom i vojnim snagama EUFOR-a koje su, nažalost, još uvijek potrebne za nadgledanje implementacije Mirovnog sporazuma.
Međutim, ovaj međunarodni nadzor nosi veliku odgovornost. Odgovornost aktivnog i direktnog angažmana u BiH kako bi se pomoglo zemlji na njenom putu ka odgovornoj i dobro funkcionirajućoj demokratiji.
To uključuje i potrebu reagovanja i vraćanja odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, u slučaju da postoji prijetnja miru kroz uništavanje teritorijalnog integriteta i uspostavljenih zajedničkih struktura zemlje. Posljednjih mjeseci međunarodna zajednica, a posebno EU, kolektivno nisu ispunili ovu odgovornost i do sada nisu donijeli bilo kakve posljedice za teška kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma od strane političkog rukovodstva RS.
Situacija u BiH razmatrana je prošlog ponedjeljka na Vijeću za vanjske poslove, ali bez konkretnog i snažnog rezultata. Zaključcima je krajnje nedostajao osjećaj hitnosti, pa čak nisu mogli ni navesti odgovorne političare i uzroke trenutne krize. Gospodin Dodik se očito osjeća ohrabren ovakvim nedjelovanjem EU, što dokazuje i činjenica da je na sam dan FAC-a potvrdio nastavak ranije navedenih glasanja u NSRS.
Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresiran za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni otpor kako bi se zaustavio u potrazi za njegovom secesionističkom etnonacionalističkom agendom.
Stoga vas pozivamo da podržite nametanje čvrstih sankcija gospodinu Dodiku i svim drugim osobama bliskim rukovodstvu RS odgovornim za kršenje ili podržavanje kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo je jedini održiv način očuvanja mira i teritorijalnog integriteta BiH. Jednostavnim nastavkom dijaloga sa ovim liderima, od kojih jedan otvoreno prijeti secesijom, bez odgovarajućih posljedica, EU de facto dozvoljava kršenje Dejtona, a time i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
Hitno vas pozivamo da iskoristite Odluku Vijeća (CFSP) 2021/543 od 26. marta 2021. o izmjeni Odluke 2011/173/CFSP o restriktivnim mjerama s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, koja je stvorena da sankcioniše pojedince čije aktivnosti podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine, kao i da sankcioniše osobe povezane s njima.
S obzirom da postupanje rukovodstva RS-a i njihovih pristalica ispunjava sve gore navedene kriterijume, pozivamo Vas da postupite i predložite Vijeću za vanjske poslove utvrđivanje liste odgovornih za nastalu krizu, kao i fizičkih ili pravnih lica povezana s njima, uključujući na primjer službenike, političare, osoblje sigurnosti, kompanije, sportiste i sportske saveze, na koje se primjenjuju sankcije utvrđene prethodno navedenom Odlukom Vijeća, zaključili su Europarlamentarci u svom pismu.
Potpisnici pisma ovog pisma su: Tineke Strik, Michael Gahler, Tonino Picula, Hilde Vautmans, Reinhard Bütikofer, Paolo Rangel, Dietmar Köster, Klemen Grošelj i Romeo Franz.