Fabrika duhana Sarajevo početkom marta zvanično ide u likvidaciju. Iza FDS-a ostaje brojna imovina među kojom i stotine umjetničkih djela čija se vrijednost procjenjuje na oko milion maraka. Promjenom vlasničke strukture nepoznata je sudbina umjetničkih djela koja imaju i neprocjenjivu kulturno-historijsku vrijednost. Nažalost, ovo nije jedini slučaj gašenja firme i nedefinisanog vlasništva umjetnina.
NESTALE IZ HODNIKA
Mazalić, Mujezinović, Ljubović, Drljača, Berber, Todorović, Šain, Šotra samo su neka od imena iz bogate kolekcije umjetničkih slika koja su u fundusu Fabrike duhana. Oko 200 slika neprocjenjive kulturno-historijske vrijednosti javnost je mogla vidjeti 2014. u Bošnjačkom institutu.
Od 17. do 30. novembra prvi put javno izložene su slike koje su u vlasništvu Fabrike duhana Sarajevo. Kada je izložba završena, slike su odnesene, a pretpostavlja se da ih je javnost tada posljednji put i vidjela.
Radnici i oni koji su u to vrijeme često boravili u Fabrici duhana nezvanično za O kanal navode da su te slike jedno vrijeme viđali po hodnicima, gdje su bile izložene, ali da već neko vrijeme tu nisu. Jedan od onih koji je bio na čelu Sindikata i gotovo četiri decenije radio u FDS-u Aziz Mrdić navodi da je bio jedan od inicijatora evidentiranja umjetničkih djela.
– 39 godina sam radio u FDS-u, puno godina bio na čelu Sindikata i mnoge stvari su mi poznate o nečasnim radnjama od rukovodnih struktura. Gdje su umjetnine završile, kao i druga imovina, precizno ne znam, ali pretpostavljam da je to nakon što je prodan državni kapital po sramnoj cijeni 2016. godine sve otišlo na način kako ide i FDS 31. marta, govori za O kanal Aziz Mrdić, bivši sindikalni povjerenik FDS-a.
Od značajne kolekcije trenutno je ostala samo monografija koju je objavio FDS još za vrijeme tadašnjeg direktora Šefika Loje.
– On je imao senzibilitet i to birao na zaista sjajan način. To nisu rijetki i dobri primjeri da preduzeća odluče da u svom statusu prikupljaju i umjetnička djela. Koliko znam, FDS je imao ideju da otvori posebnu galeriju, gdje bi ta zbirka bila pohranjena i dalje obrađivana i studirana. Mislim da je bio na Baščaršiji firdusov hamam, ako se ne varam, međutim, taj hamam nije restauriran, nikada nije obnovljen, tako da ne znam da li je i on pripao novom kupcu, priča Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH.
O svemu bi više trebalo voditi računa federalno Ministarstvo kulture i sporta, naglašava Krsmanović, navodeći da se ovakav problem ne pojavljuje prvi put.
– Naprimjer, jako dobra zbirka je bila zbirka nekadašnje Privredne banke Sarajevo. Prema našim saznanjima, te slike više ne postoje, one su rasprodavane, dijeljene i ne zna se kako su završile. Ima još dosta zbirki, čija sudbina je ili upitna ili neizvjesna. Imate, naprimjer, Aluminij iz Mostara, koji je imao svoju respektabilnu zbirku, ne znam šta se s tim dešava. Bilo je i privatnih zbirki, bila je značajna zbirka Ilije Buljovčića, koja se trenutno nalazi u Bogosloviji, nije opremljena, nalazi se zaključana, tako kako je zatečena prije rata, otkriva Krsmanović.
Još 2013. godine Finansijska policija je kantonalnom, federalnom i državnom Tužilaštvu podnijela krivične prijave protiv tadašnjeg direktora Edina Mulahasanovića i još nekoliko osoba za kriminal i malverzacije u imovinskom odnosu. Sve krivične prijave su u Tužilaštvu BiH završile u ladici, tvrde iz Inforadara, a kantonalno Tužilaštvo je donijelo dvije odluke koje su iste, a to je da se istraga neće provoditi.
– Iskreno, nisam ni siguran koliko je toga ostalo u vlasništvu FDS-a, jer su neke stvari rasprodane, uništene. Kada govorite o umjetninama, to su najveća umjetnička djela bh. slikara. Koliko je meni poznato, te umjetnine se nalaze u FDS-u, u njihovoj prostoriji, hali, gdje su organizovali, valjda, neku izložbu. Prema posljednjim informacijama koje imam, te umjetnine se nalaze tamo. Po meni su glavna pitanja za one koji će se baviti time i koji će istraživati šta će biti sa tim umjetninama, ko njima raspolaže, da li će biti prodane, kome i po kojoj cijeni i kome će te pare da idu, nabraja Almedin Šišić, urednik portala Inforadar.
Na koji način će se tretirati ovaj slučaj, odgovor nismo dobili ni iz Ministarstva kulture i sporta FBiH. Sva pitanja se odnose na pravnu oblast s kojom federalno Ministarstvo kulture i sporta, a ni Zavod za zaštitu spomenika nisu u direktnoj vezi.
Zakonom nisu posebno regulirana umjetnička djela od značaja za kulturno-historijsko naslijeđe. Komisija za proglašenje nacionalnih spomenika BiH, Odlukom o proglašenju, štiti i propisuje mjere zaštite za pokretna dobra, čije odluke imaju zakonsku snagu. Mjerama zaštite iz odluke o proglašenju pokretna dobra ne mogu se trajno izvesti iz BiH.
– Pošto je tu riječ o djelima veće vrijednosti, značajnim djelima, potrebno je da su u inventurnim listama popisana i da se lako može pristupiti na način identifikacije, da se nalaze u prostoru koji je zaštićen, smatra Hamdija Muratović, stečajni upravnik.
Strajo Krsmanović je uputio molbu novim vlasnicima FDS-a.
VRIJEDNOSTI DRŽAVE
– Ko god da je novi kupac FDS-a i šta god radio sa imovinom, naša je molba da znamo o kakvoj vrijednosti se radi u kulturnom naslijeđu, ne samo materijalnom, da prema toj zbirci ima poseban respekt, da ne gubimo vrijednosti koje su vrijednosti ove zemlje, njene kulturne i historijske tradicije, naglasio je direktor Umjetničke galerije BiH.
Da li su negdje u skladištu i čuvaju li se na adekvatnom mjestu, kakva će biti sudbina umjetnina, od novog vlasnika nema odgovora. Kratko za O kanal u pisanoj formi odgovaraju da će se iz uprave obratiti javnosti sa odgovorima na relevantna pitanja nakon što nadležni organi donesu odgovarajuće odluke.