U 2023. godini globalna potrošnja na nuklearno oružje je povećana za 13 posto te iznosi rekordnih 91,4 milijarde dolara.
Novi iznos, koji je veći za 10,7 milijardi dolara u odnosu na 2022. godinu, uglavnom je vođen naglim povećanim budžetima za odbranu u SAD-u, posebno u periodu šire geopolitičke neizvjesnosti uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu i ratom između Izraela i Hamasa.
Svih devet nuklearno naoružanih nacija u svijetu troši više u odnosu na ranije, a Kina se procjenjuje kao druga najveća potrošnja s budžetom od 11,9 milijardi dolara – iako je ukupan iznos Pekinga znatno ispod 51,5 milijardi dolara koji se pripisuju SAD-u.
Rusija je treći najveći potrošač sa 8,3 milijarde dolara, a slijede Velika Britanija (8,1 milijarda dolara) i Francuska (6,1 milijarda dolara), iako su procjene za autoritarne države ili tri zemlje s neprijavljenim nuklearnim programima (Indija, Pakistan i Izrael) sve komplikovane zbog nedostatak transparentnosti, navodi Guardian.
Istraživanje je sprovela međunarodna grupa, a jedna od istraživačica Susy Snyder upozorila je da su nuklearne države “na putu da troše 100 milijardi dolara godišnje na nuklearno oružje” i tvrdi da bi se novac umjesto toga mogao koristiti za ekološke i socijalne programe.
“Ove milijarde su mogle biti iskorištene za borbu protiv klimatskih promjena i spašavanje životinja i biljaka koje održavaju život na Zemlji od izumiranja, a da ne spominjemo poboljšanje zdravstvenih i obrazovnih usluga širom svijeta”, navodi Snyder.
U proteklih pet godina, otkako je grupacija Ican započela svoje istraživanje, potrošnja na nuklearno oružje porasla je za 34 posto, ili 23,2 milijarde dolara.
Potrošnja SAD-a porasla je za 45 posto za to vrijeme i za 43 posto u Velikoj Britaniji, a prema trenutnim trendovima će premašiti 100 milijardi dolara u 2024. godini.
Najveće nuklearne države ostaju, kao i od 1950-ih, godina, SAD i Rusija, koje posjeduju oko 90 posto svih bojevih glava.
Rusija ima 4.380 nuklearnih bojevih glava raspoređenih ili u skladištu, dok SAD ima 3.708.