Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je u srijedu Dokument okvirnog budžeta za period 2023-2025, ali još nije poznato kada će biti spreman i budžet institucija BiH za iduću godinu mada su zakonski rokovi prošli.
Novi trogodišnji Dokument okvirnog budžeta (DOB), koji predviđa povećanje budžeta za 2023. na oko 1,331 milijarde KM, urađen je bez da je prethodno Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine usvojilo Globalni fiskalni okvir, što je suprotno proceduri.
Naime, javili su se problemi jer je, nakon višemjesečnih urgencija, sjednica Fiskalnog vijeća održana tek 20. oktobra i na njoj nije usvojen Globalni fiskalni okvir s obzirom na to da su, prema informacijama, protiv bili članovi iz SNSD-a.
Iz Ministarstva finasnija i trezora Bosne i Hercegovine nam nije odgovoreno na upit kada bi budžet institucija BiH za 2023. godinu mogao biti upućen u proceduru niti da li se prvo mora sačekati Fiskalno vijeće imajući u vidu da je već krenulo obrnuto. Fiskalno vijeće saziva predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija (SNSD).
Iz Vijeća ministara BiH je nakon usvojenog DOB-a saopćeno tek da će DOB biti usaglašen s Globalnim fiskalnim okvirom nakon što ga usvoji Fiskalno vijeće BiH.
– Na ovaj način stvoreni su uslovi da Ministarstvo finansija i trezora pripremi i Vijeću ministara BiH na utvrđivanje dostavi Nacrt zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu radi daljnjeg upućivanja Predsjedništvu BiH, ovlaštenom za njegovo predlaganje, i Parlamentarnoj skupštini BiH, koja ga u konačnici i usvaja – saopćeno je nakon što je usvojen DOB.
Hazim Rančić, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, kazao je da misli da se u tehničkom i pravnom smislu budžet za 2023. može već sada uputiti u proceduru.
Pojasnio je da Globalni fiskalni okvir donosi Fiskalno vijeće i on je neophodan da bi se došlo do DOB-a, a potom i budžeta. Globalni okvir važi za cijelu BiH, odnosno za entitete, kantone, općine, ali je praksa bila drugačija.
Rančić je podsjetio tako da su niži nivoi vlasti imali svoje budžete 2021. godine u momentu kada nije bilo Globalnog fiskalnog okvira, donijeli su svoje budžete i u 2022. prije nego što je usvoje Globalni okvir, a i sada je RS usvojila budžet za 2023. godinu, a nema Globalnog okvira.
– Budžet RS-a za 2023. godinu su predložili ministrica finansija RS-a Zora Vidović i premijer RS-a Radovan Višković koji istovremeno sprječavaju usvajanje Globalnog fiskalnog okvira i normalno funkcioniranje institucija BiH – dodao je Rančić.
Istakao je da, ako niži nivoi vlasti mogu usvojiti budžete bez Globalnog okvira, zašto ne bi mogla i država.
Ove godine je Globalni fiskalni okvir usvojen 31. marta na Fiskalnom vijeću nakon višemjesečnih blokada članova koji dolaze iz RS-a. Tada je nakon usvajanja je Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, kazao da su time stvoreni preduvjeti da se kreira budžet.