Human Right Watch u svom izvještaju navodi kako je BiH podnijela aplikaciju za Europsku uniju 2016. godine, ali da napredak u pogledu ljudskih prava i dalje stangira.
Tako se navodi kako vlasti u BiH nisu uspjele zaustaviti političku diskriminaciju Jevreja, Roma i drugih manjina.
Manji napredak se mogao primjetiti u pogledu rješavanja ratnih zločina na sudovima.
LGBT populacija se i dalje, kako tvrde, suočava sa govorom mržnje, a od oktobra 2016. godine zabilježeno je 12 slučaja narušavanja ljudskih prava. Također, spomenuto je i šest napada na novinare, a izdvajaju se napadi na Borku Rudić i hrvatskog novinara Petra Panjkota u Banja Luci. U prvih devet mjeseci, zabilježeno je 40 slučaja nasilja na medijsko izražavanje i slobodu.
Poseban problem u ovom sektoru predstavljaju online prijetnje za novinare, ali posebno žene koje se bave ovim poslom.
Rašireno je i nasilje nad ženama, što je posebno istaknuto u izvještaju, a u prilog tome ne idu neefektivne i nedovoljne socijalne usluge, kao i neadekvatan odgovor policije.
HRW spominje i teške uslovima u bh. zatvorima.
Kao poseban neuspjeh vlasti izdvaja se neizmjenjen Ustav BiH koji omogućava da i dalje samo tri naroda se mogu kandidovati za članove Predsjedništva BiH (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), dok predstavnici manjina još nikada nisu dobili priliku.
Ova organizacija zaključuje izvještaj da se mnogo toga nije promijenilo u ovoj zemlji, a najveći neuspjesi su neizmjena Ustava BiH, te nezaštićene zajednice LBGT, novinara i posebno žena.
(Ines Sandžaktarević)