Nakon što je jučer u Mostaru na konferenciji stranka koje čine novu parlamentarnu većinu u FBiH objelodanjen plan proceduralnog postupanja kako bi Federacija BiH konačno imala novi saziv Vlade FBiH, javnost s pravom očekuje da se stvari u ovom pogledu pokrenu s mrtve tačke.
Naime, građani FBiH već su jednom zakinuti, odnosno, ukradena im je izborna volja, budući da su 2018. izašli na izbore na kojima su birali novu vlast FBiH a time i Vladu, a umjesto toga dobili su staru koja je ostala u tehničkom mandate.
Kako se to ne bi desilo za nadat se da će predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara najkasnije do srijede, 29. marta 2023., kako je to od nje jučer sa sastanka u Mostaru zatraženo, donijeti Odluku o imenovanju Vlade Federacije BiH. Potvrđen je i raniji dogovor da će HDZ BiH imati šest, a Osmorka premijera i ostalih 10 ministarstava Federalne vlade.
Nakon što Bradara imenuje novu Vladu FBiH i proslijedi je na potpisivanje potpredsjednicima, javnost će imati prliku da vidi da li će SDA odnosno njen potpredsjednik Refik Lendo istrajati u blokadama.
Podsjetiti treba da je Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) kada je riječ o formiranju federalne Vlade poručio je da entitetski zvaničnici dogovor moraju postići sami – baš kao što je reforma Izbornog zakona prepuštena bh. liderima. Šmit to i očekuje. Poručio je i da se diskriminacija u BiH mora okončati jer nema više vremena za političke šarade koje blokiraju napredak države.
“Ukoliko postoji volja, način se pronađe. Poštivati suštinu demokratije znači poštivati rezultate izbora i osigurati da se nakon svakih izbora oformi vlast. Blokada institucija nije opcija. Zadržati ono što je ostalo od Vlade izabrane prije osam godina i nemati podršku Parlamenta, također, nije opcija. Vidjeli smo kako je brzo formirano Vijeće ministara BiH. Nema razloga da ne bude postignut dogovor za novu Vladu FBiH. Parlament ima ključnu ulogu, a predsjednik i potpredsjednici imaju zadatak da daju konstruktivne prijedloge. Oni to duguju građanima Bosne i Hercegovine”, stava je Šmit.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu koju vodi Semir Efendić već se očitovala da nije za jednokratne nego trajne intervencije kao i za strogo poštivanje Ustava i zakona.
Javnosti još nisu objelodanjena imena novih ministara. Poznato je, međutim, koja će stranka ili grupacija stranaka imati koji resor. HDZ-u će pripasti pozicije u Ministarstvu finansija, Ministarstvu pravde, Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu prometa i komunikacija, Ministarstvu kulture i Ministarstvu prostornog uređenja. Stranke okupljene oko Osmorke će dobiti 10 ministarstava od čega će četiri plus premijer pripasti SDP-u, po jedno ministarstvo Našoj stranci i Narodu i pravdi, a o preostala četiri ministarstva dogovorit će se SBiH, NES, Fuad Kasumović i PDA. Ministarstva koja će pripasti toj četvorci su Ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo trgovine i Ministarstvo za pitanja boraca.
Naša stranka će dobiti ministarstvo okoliša i turizma na čiju poziciju su planirali postaviti Nasihu Pozder. SDP će dobiti Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo obrazovanja, a sa Narodom i pravdom bi se trebali dogovoriti o Ministarstvu rada i socijalne politike i Ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta.
Kada je riječ o Stranci za BiH njoj bi po sve sudeći trebao pripasti resor energetike, industrije i rudarstva.
Inače, SBiH je veliki dio svog djelovanja a što je bilo vidljivo i tokom izborne kampanje posvetila ovoj oblast koja je kapitalna za Federaciju BiH i koja vapi za promjenama i uređenjem kada je riječ o energetici. Projekti koji bi se moglo naći u radu, ukoliko SBiH dobije ovo ministarstvo su modernizacija Termoelektrana Tuzla i Kakanj, reorganizacija Elektroprivrede BiH kroz formiranje proizvodnih cjelina, izgradnja novih hidroelektrana na rijekama visokog hidropotencijala.
Ostaje da se vidi krajem marta hoće li se stvari nakon osam godina pokrenuti s mrtve tačke.